Istina je prava novost.

Susret ministranata Gospićko-senjske biskupije

U Korenici je u ponedjeljak 17. lipnja održan susret ministranata Gospićko-senjske biskupije. Okupilo se više od 150 ministranata iz svih šest dekanata, Udbinskog, Slunjskog, Ogulinskog, Gospićkog, Otočkog i Senjskog kao i većine župa biskupije.

Susretu je nazočilo 14 svećenika na čelu s biskupijskim povjerenikom za ministrante i biskupovim tajnikom vlč. Mišelom Grgurićem kao i većina dekana. Među ministrantima je bio veći broj djevojčica nego dječaka. Sudionike je na početku pozdravio domaćin, župnik Korenice mons. Mile Čančar, a zatim biskupijski povjerenik za ministrante Grgurić.

Susret je započeo u župnoj crkvi Sv. Jurja mučenika u kojoj je čuvar svetišta Crkve hrvatskih mučenika na Udbini i udbinski dekan vlč. Josip Šimatović govorio o mučeništvu mladog svećenika Miroslava Bulešića. On je iza sebe ostavio divno svjedočanstvo hrabrosti vjere i ljubavi prema Bogu i ljudima. Bila je to i priprema za pokorničko bogoslužje, a nakon pripreme ministranti su se ispovijedali. Nakon ispovijedi je započelo misno slavlje koje je bilo za pamćenje u crkvi punoj djece u bjelini. Misu je predvodio vlč. Grgurić, a pjevanje je vodio otočki dječji zbor.

Vlč. Grgurić u propovijedi je djeci slikovito objasnio važnost ministrantske službe.  „Svojim izborom da poslužujete kod Kristovog oltara izabrali ste njegovati vrednote koje dolaze jedino od dragoga Boga. Izabrali ste službu služenja. Vi ste oni prvi svećenikovi suradnici kod oltara za vrijeme mise. Velika je vaša uloga dragi ministranti. Pomagati svećeniku za vrijeme mise ne može svatko. Zato su upravo ministranti oni koji su počašćeni svojom službom koja je veliki dar od Boga. Upravo vi ministranti uz svećenika ste najbliže oltaru na kojem se događa najveće čudo u koje svaki kršćanin vjeruje. Pod prilikama kruha i vina, uz riječi pretvorbe, dolazi sam Krist među nas. Dolazi Krist kojega gledamo u onom malom komadiću kruha i u onoj kapljici vina i dariva nam svoje Tijelo i Krv. Veliko čudo i velika tajna za naše srce“, rekao je ministrantima vlč. Grgurić.

Protumačio im je kako je tu veliku tajnu i to veliko čudo posebno u svome srcu doživljavao sv. Dominik Savio kojega je Crkva izabrala da bude sveti zaštitnik ministranata. Dominik Savio jedan je od najmlađih svetaca Crkve. Bio je najdraži učenik sv. Ivana Bosca. Taj pobožni dječačić u petoj godini pristupio je oltaru i počeo ministrirati. Bio je to uistinu pobožan dječak koji je često u svom društvu nastojao stvarati Božje ozračje. Svakodnevno je širio oko sebe dobrotu. Dok su svi željeli nešto zabavno, on je u svojem srcu uvijek težio k tome da postane svet. Jednom kada je don Bosco slavio imendan zamolio je dječake da na papiru napišu što će on njima podariti. Dječaci su napisali svoje želje na papiriće. I dok je don Bosco čitao te papiriće nailazio je na ozbiljne želje. A kad je došao do Dominikovog papirića onda je pročitao samo pet riječi: „Pomozite mi da postanem svet“, ispričao je vlč. Grgurić. Govorio je i o bl. Miroslavu Bulešiću koji se u dobi od samo 27 godina potpuno predao Kristu i položio život za ljubav Kristovu. Svijet od nas očekuje svjedočanstvo ljubavi i istinsku dobrotu. Mi koji smo sljedbenici Krista, koji je bio blaga i ponizna srca, ne bismo nikada smjeli biti drukčiji od svoga božanskog Učitelja, poučio je ministrante vlč. Grgurić.

„Sigurno ste svi bili na moru! I vidjeli ste tamo kako na ulazu u luku, na obali stoji jedna lampa, svjetionik. Taj svjetionik služi kako bi mornar koji plovi po moru mogao po noći znati kuda mora ploviti kako bi sigurno došao kući. Nekada tog mornara uhvati i nevrijeme na moru, uzburkaju se valovi, puše bura i ako ne vidi svjetionik onda postoji opasnost da će lutati po moru, otići još dalje od obale i da će ga to nevrijeme potopiti. Ali kada mornar vidi svjetionik onda se on ne boji. Bori se protiv nevremena ali hrabro putuje prema luci jer vidi svoj cilj. Tako dragi ministranti i mi kršćani. Živimo u ovom svijetu kao da putujemo morem. Nekada idemo kuda treba, a nekada lutamo, pogotovo kada ne slušamo roditelje ili nismo bili dobri u školi. Ali imamo cilj koji uvijek trebamo gledati, a to je naš Isus Krist. Isus je kao ovaj svjetionik na moru. Mi kada ne znamo kuda trebamo ići onda tražimo Krista. I on nama pomaže, kaže nam kuda ćemo ići i kako se trebamo ponašati. Ako želimo biti uspješni nogometaši onda moramo redovito ići na treninge i truditi se. Tako je i s vjerom. Ako želimo biti dobri kršćani moramo puno vježbati da bismo to postigli. Ići redovito na mise, moliti se dragom Bogu, ispovijedati se i biti uzorna ponašanja. Tako trudeći se postat ćemo bolji kršćani i biti primjer onima koji to nisu“, protumačio je vlč. Grgurić ministrantima.

„Puno je naših prijatelja kojima treba pomoći. Zato smo mi tu. Da kao oni koji smo jako blizu Bogu, jer služimo kod oltara, pomažemo svojim prijateljima da i oni budu što bliže Bogu. Možemo reći da smo mi ministranti Božji agenti. Oni koji prepoznavaju svoga prijatelja u nevolji i pomažu mu. To Isus od nas traži. Da njegovu ljubav nosimo svim ljudima“, rekao je vlč. Grgurić.

 

Nakon mise i zajedničkog fotografiranja, slijedila je zakuska pa rekreativno-sportski dio, nogomet i kviz znanja.