U prostorijama Nadbiskupskoga duhovnog stola u Zagrebu, u utorak, 29. listopada održan je susret predstavnika Zagrebačke nadbiskupije i Konzervatorskoga odjela u Krapini. Goste iz Krapine, mr. sc. Lanu Križaj, pročelnicu Konzervatorskoga odjela u Krapini i Sandu Zenko, višu stručnu savjetnicu-konzervatoricu, pozdravio je zagrebački pomoćni biskup, mons. Ivan Šaško, u nazočnosti nadbiskupijskoga ekonoma, preč. Tomice Šestaka, direktora Dijecezanskoga muzeja i Riznice zagrebačke katedrale, mons. Nedjeljka Pintarića, te župnika župe sv. Blaža u Zagrebu, mons. Zlatka Korena.

Izrazivši zadovoljstvo za ostvarenu kontinuiranu suradnju, mjerodavnost i požrtvovnost u očuvanju crkvene kulturne baštine na području župâ Tuheljsko-pregradskoga, Krapinskoga i Zlatarsko-belečkoga dekanata, a na kojima je mjerodavan Konzervatorski odjel u Krapini, mons. Šaško je zahvalio djelatnicama Odjela na otvorenosti i trudu koji ulažu u brigu za obnovu objekata, kojih konačni izgled – nakon poduzetih konzervatorsko-restauratorskih radova pod njihovim vodstvom – ostaje na ponos svih uključenih u te potrebne i zahtjevne poslove.

Mons. Pintarić osvrnuo se na ovogodišnju statistiku pristiglih rješenja iz Konzervatorskoga odjela u Krapini ukazavši na rast broja projekata obnove na očuvanju nepokretne i pokretne sakralne kulturne baštine u tome dijelu Nadbiskupije. Istaknuo je da su u prvih deset mjeseci ove godine izdana 33 rješenja, što je već sada 5 više od prošlogodišnjega ukupnog broja. Sve to ukazuje na zauzetost župnikâ i konzervatorâ za našu baštinu, rečeno je na susretu na kojem su razmotreni i pojedini predmeti koji zahtijevaju dublju analizu i daljnju suradnju.

U razgovoru se osvrnulo i na izvršavanje obveza potpisnika Ugovora o korištenju sredstava Ministarstva kulture prema izvođačima konzervatorsko-restauratorskih radova u crkvenim objektima, kao i na potrebu poštivanja procedure, počevši od iskazivanja potrebe za radovima, preko izrade projekta i troškovnika, do ostvarenja svih faza radova. Razmotrene su i ovogodišnje nove okolnosti predlaganja prijava na programe Ministarstva kulture putem ‘E-pisarnice’ te je istaknuto da župnici za sve radove na crkvenim objektima i prijave na natječaje, uz dokumentaciju traženu od strane Ministarstva kulture, trebaju ishoditi i suglasnost Nadbiskupskoga duhovnog stola.

Biskup Šaško predstavio je zatim inicijativu postavljanja spomen-obilježja svećenicima Zagrebačke nadbiskupije, ubijenima u Drugome svjetskom ratu i poraću, prigodom predstojeće 75. obljetnice završetka Drugoga svjetskoga rata. Spomen ploče s unificiranim spomen-znakom „Zagrebačka nadbiskupija svojim svjedocima“, u obliku tropletoga križa i palme, postavit će se na sakralnim objektima Zagrebačke nadbiskupije u kojima su ubijeni svećenici kršteni, odnosno u onim župama u kojima su službovali kada su ubijeni. S područja Tuheljsko-pregradskoga, Krapinskoga i Zlatarsko-belečkoga dekanata do sada je evidentirano 14 svećenika i bogoslova.

Na završetku sastanka razgledali su izložbu „Vrhunac baroknog poleta. Umjetnost obitelji Straub na području negdašnje Zagrebačke nadbiskupije“ u Domitrovićevoj kuli, koja je ostvarena u suradnji Zagrebačke nadbiskupije i Hrvatskoga restauratorskog zavoda. Na izložbi su, između ostaloga, predstavljeni Straubovi oltari iz crkava u Taborskom, Trškom vrhu i Zlataru.