Susret zadarskih nadbiskupa Puljića i Zgrablića i zadarskog župana Longina

U želji za pozitivnim isticanjem vrednota hrvatskog naroda uopće i uspješnih ostvarenja u Zadarskoj županiji, na susretu je istaknuta i potreba njegovanja zajedništva u narodu, koje je, prema riječima mons. Puljića, dodatno izazvao uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Katru.

„Hrvatski nogometaši osvojili su zaista broncu zlatnog sjaja. Izražavam radost zbog naših nogometaša koji su nam donijeli pozitivno ozračje i ostavili važnu poruku koja nas obvezuje, a dodatno se osjeti i u božićno vrijeme, a to je vrijednost zajedništva. Naši nogometaši žive zajedništvo i pokazali su kako se zajedničkim snagama mogu ostvariti mnogi ciljevi“, istaknuo je mons. Puljić.

Od uspjeha u državnom smislu, nadbiskup Puljić smatra važnim događajem ulazak Hrvatske u Schengenski prostor „kao prirodno okruženje kojem smo oduvijek pripadali. Kršćanska kultura Europu je učinila posebnom, Schengen i europsko okružje je prirodno okruženje gdje pripadamo“, rekao je mons. Puljić. S time se složio i župan Longin rekavši da smo „uvijek čeznuli da i službeno budemo dio Europe“.

Nadbiskup je rekao kako je Europa, zemljopisno gledano, poseban kontinent. „Kršćanstvo je taj kontinent učinilo posebnim, što je vezano i uz viđenje u snu koje je Pavao dobio da krene na Zapad, da ne bude orijentiran samo prema Istoku u širenju kršćanstva“, rekao je mons. Puljić.

Među uspjesima Zadarske županije je i usvojeni proračun koji je stabilan i ima socijalne stavke, iz kojeg se izdvajaju sredstva podrške prigodom rođenja prvog, drugog, trećeg djeteta, besplatno školstvo i knjige, dječji vrtići, izgrađena su dječja igrališta u svim naseljima.

Na susretu s nadbiskupom župan Longin osobito je pohvalio i izrazio zadovoljstvo razvojem zadarskoga zdravstva koje je prepoznato i na nacionalnoj razini.

Naime, upravo je ovih dana, prema rezultatima Hrvatske liječničke komore i velikim ispitivanjem između 3400 liječnika, među svim bolnicama u Hrvatskoj Opća bolnica Zadar zauzela drugo mjesto po kriteriju najboljih uvjeta rada.

Župan Longin istaknuo je vrijednost i novoizgrađene Poliklinike u Zadru koja se prostire na 25 000 četvornih metara neto površine prostora i gdje su sabrane sve zdravstvene usluge.

Nedavno je Zadarska županija uložila 50 milijuna kuna u suvremenu opremu za Polikliniku. Kolege iz drugih dijelova Hrvatske pohvaljuju izgled i opremljenost zadarske Poliklinike.

Župan Longin informirao je nadbiskupe i o gradnji nove zgrade Medicinske škole u Zadru na prostoru između Poliklinike i Opće bolnice. Dobili su nagradu za najbolji projekt škole u Hrvatskoj, a riječ je o dogradnji nove zgrade na postojeću.

Tako će na jednom mjestu biti centralizirano sve što se tiče zdravstvenog pružanja usluge u obrazovanju i liječenju u Zadru prema suvremenim standardima. Naime, 90 % kadra koji predaje u Medicinskoj školi Ante Kuzmanića su liječnici iz zadarske bolnice.

„Bitan je kadar, nedostaje medicinskih sestara i terapeuta. Veliki je odljev kvalifikacija srednje stručne spreme, a ljudi, poslovni kadar najveća su vrijednost društva i u to treba ulagati“, istaknuo je župan Longin.

Razvojni uspjeh Zadarske županije potvrđuje i podatak da je zadarska trajektna luka u Gaženici između 149 pomorskih luka svijeta bila proglašena trećom najboljom gradskom lukom u svijetu.

Koliko ljudi ulažu u razvoj zadarskog zaleđa i mjesta svoga porijekla pokazuje i da su nagrade za najbolju uređenost apartmana i smještaja za goste ove godine dobile kuće za odmor koje se nalaze u mjestima Medviđa, Kakma i Bruška u zadarskom zaleđu.

Koadjutor Zgrablić izrazio je zanimanje za demografske programe, smatrajući da je sve to materijalno dobro koje se čini uzaludno ako ti prostori i predivni krajolici budu prazni, nenastanjeni ljudima. Istaknuo je pritom da demografija nije problem samo zadarskog zaleđa i otoka, nego cijele Hrvatske.

Naime, mons. Zgrbalić pohodio je i neke udaljenije zadarske otoke i izrazio žalost vidjevši da u tim predivnim i bogatim prirodnim krajolicima s velikim potencijalom razvoja, uglavnom živi malobrojna staračka populacija.

Usporedbe radi, nekada je na udaljenoj Silbi djelovala srednja škola, sada su otoci poput Oliba, Premude i drugih, osim najbližeg Ugljana i nekih mjesta na Dugom otoku, nenaseljeni.

Župan Longin rekao je kako Županija sa svoje strane čini koliko god socijalno i razvojno može da se olakša podizanje života u svim dijelovima Županije.

U Bukovici se u samostalnoj Hrvatskoj podigla infrastruktura, osigurali su se dovodi vode i struje, izgrađene su ceste, ali i dalje je nedovoljna nastanjenost.

Dobar primjer je Zemunik kojega nastanjuju mlade obitelji s više djece i primjer su pozitivnog razvoja mjesta koje je i prometno dobro povezano i nadomak gradu Zadru.

Uz podršku obiteljima da se otvore podizanju novih života, živimo u vremenu kada se više gleda kako izgraditi staračke domove, rekao je župan Longin, što je pokazatelj dominacije staračke populacije diljem Hrvatske.

Bitno je osigurati infrastrukturu, standard, plaće, a neki Hrvati sad se već i vraćaju u Hrvatsku, nakon nekoliko godina rada u inozemstvu.

Na susretu je istaknuto kako je Hrvatska zemlja sigurnosti. Tu komparativnu prednost koju imamo, a potvrđuju nam je i mnogi stranci, treba sačuvati.

„Hrvatska je sigurna zemlja, ističu mnogi koji pohode Hrvatsku, zato, između ostaloga, i kupuju zemljišta i nekretnine u Hrvatskoj“, rekao je župan Longin, jer sigurnost koju osjećaju u svakodnevici življenja u Hrvatskoj ne osjećaju drugdje u nekim zemljama Europe i svijeta.

Govoreći o potrebi zajedništva i podržavanja povezanosti domovinske i iseljene Hrvatske, župan Longin pozitivnim primjerom uspješne integracije Hrvata u svijetu naveo je Hrvate u Čileu i Argentini koje je svojevremeno pohodio.

U Argentini je službeno registrirano 200 000 Hrvata, u Peruu 200 000 Hrvata.

Na ulazu u Punta Arenas, najjužniji čileanski grad gdje su se bili iskrcali prvi Hrvati i tamo započeli podizati svoje poslovanje, nalazi se hrvatski grb u bračkom kamenu.

Od Santiaga de Chilea do Punta Arenasa je udaljenost od 5000 km i svu tu udaljenost koja je Hrvatima bila nepoznata uspješno su savladali i nastanili se, što pokazuje izdržljivost i jakost hrvatskog čovjeka, sposobnog stvarati do dolaska u stranu zemlju i u njima nepoznatim uvjetima.

Na nekim mjestima u roku tri godine od dolaska Hrvata sve trgovine u nekoj ulici bile su hrvatske, rekao je župan Longin, prepričavajući iskustvo pohoda Čileu gdje se osobno uvjerio koliko su Hrvati uspješni i integrirani u tamošnje društvo.

„Predsjednik države Čile, predsjednik čileanskog parlamenta i ministar obrane su podrijetlom Hrvati. Hrvati u Čileu su ugledni građani, odvjetnici i liječnici. Ipak, mnogi su mi rekli da se žele vratiti u Hrvatsku. Čim se za to pružila mogućnost, sada je 32 Hrvata iz Argentine odmah upisalo studij u Hrvatskoj“, istaknuo je župan Longin. Podsjetio je da je Santiago de Chile najveći hrvatski klub u svijetu, ujedno veliki sportski centar koji je vlasništvo Hrvata.

Uspoređujući omjere koji i materijalno pokazuju koliko su neke hrvatske obitelji uspješne u Južnoj Americi, župan Longin rekao je kako jedna hrvatska obitelj u Južnoj Americi ima i 11,7 tisuća hektara imanja šuma, vinograda, pašnjaka, a površina Zadarske županije je 7,2 tisuća hektara. Dakle, samo njihovo privatno imanje je prostorno skoro dvostruko veće od prostora cijele Zadarske županije.

U želji da se Hrvatska demografski obnovi i duhu da domovina iskoristi potencijal iseljenih Hrvata koji se žele vratiti i ulagati u zemlju svojih korijena i predaka, u razmjeni božićnih i novogodišnjih čestitku župan Longin izrazio je nadu da je pred Zadarskom županijom uspješna godina, što su sugovornici poželjeli međusobno jedni drugima kao i cijelom našem narodu.

U pratnji župana Longina bili su Šime Vicković, zamjenik zadarskog župana, Ante Župan, zamjenik pročelnice ureda zadarskog župana i Vlatka Vučić Marasović, voditeljica Odsjeka za odnose s javnošću Zadarske županije.