Nadbiskup je upozorio da je zanemarivanje odgoja i obrazovanja mladih, kao i onemogućavanje života dostojna čovjeka starijim osobama postojalo u prošlosti, ali i danas i to ne samo u nerazvijenim i siromašnim zemljama, nego i u onim razvijenijim. „I dok su u predindustrijsko vrijeme djeca morala raditi, kao i starije osobe dok su to fizički mogle, u današnje vrijeme spomenute skupine prepuštene su samima sebi jer roditelji zbog svoje prezaposlenosti nemaju vremena za djecu, kao ni za one koji su ih rodili i odgojili. Tako nastaje stanje sveopće nehumanosti koje na jedan način pogađa roditelje, a na drugi djecu i starije osobe. Jedni trpe zbog toga što ne mogu učiniti ono što osjećaju da bi trebali učiniti, a drugi jer im je uskraćena pomoć, pažnja i ljubav. Tako nastaje društvo nesretnih i nezadovoljnih ljudi”, primijetio je mons. Devčić.

Kao ohrabrujuće naveo je činjenicu da su ipak, u svakom vremenu postojali oni koji se nisu mirili s takvim stanjem poput sv. Ivana Bosca, utemeljitelja salezijanske zajednice kojega Crkva naziva i ‘ocem i učiteljem mladeži’. Don Bosco je bio revolucionar u duhovnom smislu koji je htio izgraditi bolje društvo snagom duhovne, tj. evanđeoske preobrazbe čovjeka i društva. Mlade je odgajao u duhu preventivne metode koja je bila utemeljena na evanđelju i naravnim sredstvima, rekao je nadbiskup, dodajući kako su sve društvene revolucije doživjele neuspjeh zbog zanemarivanja nutarnje obnove pojedinca, a time i društva. Mladi, kojima se don Bosco prije stoljeća i pol obraćao, bili su zapušteni u duhovnom i materijalnom smislu i suočen s tom situacijom, ovaj svetac je uvidio da je za prevladavanje materijalne zapuštenosti najprije potrebno pomoći im da se oslobode duhovne bijede. Zato se zauzimao za školovanje mladih, ali i da se utvrde u vjeri u Krista. Promicao je odgojnu prevenciju kako bi ih zaštitio od loših utjecaja, otvarao oratorije, škole, okupljao suradnike, ali istovremeno družio se s mladima i bio im prijatelj. Svoj odgojni rad podigao je na razinu zvanja, a ne samo zanimanja. Odgoj je bio njegov život, razlog njegova postojanja i zato je donosio čudesne plodove te postao uzorom svakom učitelju i odgojitelju, rekao je nadbiskup.

Govoreći o kontekstu don Boscovog vremena u kojemu su mladi bili prepušteni ulici, siromašni, gladni, te današnjeg vremena u kojemu mladi imaju bolje uvijete za život, školovanje, sport i zdravstvene usluge, nadbiskup je istaknuo kako se razlika osjetno vidi u odnosu današnjih mladih prema vjeri od ondašnje mladeži.

Na to da današnji mladi imaju znatnih problema s obzirom na Boga, Crkvu i vjeru na prilično dramatičan način upozorio je don Armando Matteo koji je mlade našeg vremena nazvao generacijom bez vjere, kazao je mons. Devčić.

Riječ je o generaciji mladih nakon 1981. godine koja, prema njemu, nema više ‘antenu za Boga’, kao ni za ono što Crkva naviješta. Apostrofirajući don Armanda, nadbiskup je dodao kako ti mladi nisu ‘protiv’ Boga i Crkve, nego da su navikli živjeti ‘bez’ Boga koji je predstavljen u evanđelju, kao i ‘bez’ Crkve kao zajednice Isusovih učenika. S tim u vezi, svako pitanje o mladima uvijek je također pitanje o Crkvi, o svijetu odraslih i o odgovornosti pastira na što je uputio i papa Franjo u Evangelii gaudium (br. 105.). Nadbiskup je, apostrofirajući don Armanda, kazao da se kod stvaranja konkretnih odgojnih prijedloga i načina kako ostvariti kršćansku inicijaciju novih generacija, mora nužno uzeti u obzir duboke društvene promjene posljednjih desetljeća koje su se drastično odrazile na kulturalni, obiteljski i školski kontekst unutar kojega mladi teško odrastaju. Osim toga, mladi se istovremeno moraju boriti s odraslima koji gotovo nikada nisu na visini svojih odgojnih odgovornosti, a pored toga su opsjednuti željom za vječnom mladošću čime oduzimaju budućnost vlastitoj djeci jer im onemogućavaju odrastanje. Da bi se prevladalo takvo stanje, potrebno je posjedovati istinski interes za mlade, ljubav lišenu svake zavisti te bezgraničnu simpatiju za mladenački svijet i njihovu sposobnost za obnovu. U tom smislu sv. Ivan Bosco poziva na promjenu svakog pogleda na svijet mladih, kako bi oni, zauzvrat, mogli mijenjati nas starije i skupa s nama svijet u kojemu zajedno živimo, zaključio je nadbiskup. Na kraju mise salezijancima je zahvalio na zauzetosti i pastoralu u mjesnoj Crkvi, osobito na obrazovnom polju, te im čestitao blagdan utemeljitelja salezijanske zajednice.

Prigodnu riječ uputio je ravnatelj riječke salezijanske zajednice don Drago Detić koji je na zahvalio nadbiskupu Devčiću na podrški zajednici i zajedništvu žive Crkve u Riječkoj nadbiskupiji. Salezijanski suradnici su na misi obnovili svoja obećanja.