Prije misnog slavlja u jutarnjim satima položeni su vijenci na spomen-obilježju Franji Ladanu-Panceru na rijeci Vrbasu, a potom i na spomen-obilježju poginulim pripadnicima 81. gardijske bojne HV-a iz Virovitice na Plivskim jezerima.

Uslijedilo je postrojavanje na Plivskom Jožikinom mostu, a zatim svečani mimohod veterana hrvatskih snaga s ratnim zastavama. U mimohodu su sudjelovali i učenici osnovnih i srednjih škola Srednjobosanske županije. Mimohod se kretao prema crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije, gdje je misno slavlje predslavio banjolučki biskup Željko Majić u suslavlju deset svećenika, među kojima su bili provincijal Provincije Bosne Srebrene fra Zdravko Dadić i provincijal Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja Blažene Djevice Marije fra Jozo Grbeš te jajački župnik i gvardijan fra Božidar Štrkalj.

Među prisutnima, uključujući civile i branitelje te obitelji poginulih, bili su i predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti iz BiH i Hrvatske, među kojima predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, dopredsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović te zapovjednik osloboditeljskih hrvatskih snaga general Stanko Sopta.

Biskup Majić u propovijedi je istaknuo da su se na 30. obljetnicu oslobođenja Jajca okupili kako bi milosrđu Božjem preporučili duše svih poginulih branitelja, uključujući ne samo sudionike vojno-redarstvene akcije „Maestral“, nego i sve nevino ubijene i preminule u ratovima i teškim nepravdama, moleći da se više nikada ne ponovi ropstvo. „Posvijestimo i danas da je tanka nit koja razdvaja branitelja od agresora, čovjeka ljubavi i žrtve od čovjeka rata i mržnje, čovjeka borca za istinsku slobodu od onoga koji, gradeći vlastitu slobodu, druge pretvara u roblje. Stoga, duboko svjesni da se u ratovima zna prijeći ta nit, da se događaju i mnoga zla koja se ni pred očima ljudi, a kamoli pred okom dobroga Boga ne mogu sakriti i opravdati, izražavajući duboko žaljenje zbog takvih pojava, molimo svemogućega Boga da bude milosrdan svima; jednako onima koji su zlo počinili kao i onima nad kojima je zlodjelo učinjeno; bez obzira na vjeru i naciju“, naglasio je biskup Majić.

„Kraljevski grad Jajce, od najstarijeg pisanog spomena iz 1396., pa sve do danas, vodio je mnoge bitke za slobodu. Te slavne bitke naše povijesti, Bogu hvala, a to svjedoči i ovo naše današnje molitveno i komemorativno okupljanje, nisu zaboravljene. No, pravo je pitanje kako živimo dar slobode koju su hrabri branitelji uz ne malu žrtvu izvojevali? Sveti nas Pavao u Poslanici Galaćanima poziva: ‘Držite se, dakle, i ne dajte se ponovno u jaram ropstva!’ Ovim nas želi upozoriti da se jednom izvojevana sloboda može lako izgubiti, da se ne smije uzimati zdravo za gotovo; da slobodu treba čuvati kao najveće blago, za nju se žrtvovati; da je sloboda uvijek povezana s odgovornošću, sa žrtvom, s budnim srcem koje ne dopušta da se ponovno zarobi; da je sloboda dar i odgovornost“, istaknuo je biskup Majić dodavši da je „braniteljska žrtva za našu slobodu snažno utkana u Žrtvu Krista Spasitelja na križu. Ona je bez interesa. Ona je žrtva ljubavi prema domu i domovini, obitelji i narodu. Riječi su samog Isusa: ‘Nitko nema veće ljubavi od ove: da tko život svoj položi za prijatelje svoje’ (Iv 15,13). Branitelji su dali svoj život za nas, svoje obitelji, svoj narod, svoju Crkvu i tim dragovoljnim činom, vjerujemo, sam Isus, koji ima moć sve sebi podložiti, preobrazio je njihovo bijedno tijelo i suobličio ga tijelu svome slavom (Fil. 3,21), kazao je.

„No, ne čini li nam se potrebnim danas postaviti neka pitanja: Kako mi danas živimo dar slobode? Po kojem duhu se ravnamo? Po zakonu Duha života u Kristu Isusu koji nas oslobodi od zakona grijeha i smrti, koji je nadahnjivao hrabre branitelje i ohrabrivao ih pred vratima tjelesne smrti kako bi ušli u život ili po zakonu tijela?“, upitao je biskup i nastavio s pitanjima. „Je li neumjesno danas se pitati zašto su nam ognjišta sve praznija, zemlja krvlju natopljena, žuljevima obrađivana, suzama i znojem zalijevana sve pustija? Zašto nam se iz obiteljskih kuća više ne čuje plač djece nego bolni jauk često ostavljenih i zaboravljenih staraca? Zašto nam je srcu bliža i draža ‘daleka Amerika’ nego ova od Boga darovana zemlja? Je li neumjesno upitati nositelje civilne vlasti na svim razinama, zašto se često oslobađaju od brige za opće dobro – što je bit svake ispravne i pravedne politike – a više se bave samima sobom i vlastitim, parcijalnim i stranačkim interesima? Je li neumjesno upitati i nas službenike Crkve, jednako biskupe, svećenike i osobe posvećenog života, zašto često zaboravljamo da smo ‘iz naroda za narod’, a ne svećenici, redovnici i redovnice za sebe i za svoje uže zajednice?“ pitao je biskup Majić.

„Noseći u mislima ova pitanja, posebno danas kada slavimo Dan oslobođenja ovoga drevnoga hrvatskog kraljevskog grada, valja nam se upitati: Jesmo li mi uistinu danas slobodni? Živimo li slobodu za koju nas Krist oslobodi ili smo ponovno upali u jaram ropstva? A Kristova sloboda znači da smo ljudi praštanja – jer bez oprosta nema budućnosti; da smo solidarni – jer slobodni ljudi ne grade zidove, ne dijele se, nego grade mostove; da smo ljudi od istine – jer laž nas zarobljava, a istina oslobađa; da je sloboda u odgovornosti – jer sloboda bez odgovornosti brzo postaje anarhija; da smo ljudi za druge – jer sloboda nije sebična, već je usmjerena na dobro drugoga“, pojasnio je biskup Majić.

Liturgijsko pjevanje predvodili su jajački pjevači pod ravnanjem i harmonijskom pratnjom s. Dubravke Dropulja.

Nakon misnog slavlja u središtu Jajca, na središnjem spomen-obilježju poginulih branitelja, u znak zahvalnosti, položeni su vijenci i upaljene svijeće. Potom je gvardijan Štrkalj izmolio opijelo za pokojne branitelje, a provincijal Dadić blagoslovio spomen-obilježje. U večernjim satima ispred Doma kulture priređen je prigodni koncert i na kraju vatromet.

Uoči tridesete obljetnice oslobođenja Jajca u dvorani Doma kulture predstavljena je knjiga „Borbe za Jajce 1992. godine“ kao doktorska disertacija dr. Ante Brtana.