Svečanost proglašenja grkokatoličke eparhije sv. Nikole u Ruskom Krsturu i ustoličenje vladike Đure Džudžara

Liturgiju je predvodio vladika Đuro Džudžar. Na slavlju su sudjelovali prefekt Kongregacije za Istočne Crkve iz Rima kardinal Leonardo Sandri, apostolski nuncij u Srbiji nadbiskup Luciano Suriani, oko 20 vladika i biskupa bizantskog i rimskog obreda iz Srbije, Hrvatske, Mađarske, Slovačke, Ukrajine, Rumunjske, Bjelorusije, Sjeverne Makedonije, Grčke i Kanade te više od 50 svećenika oba obreda iz više europskih zemalja. Biskupe i nazočne pozdravio je domaći župnik o. Mihajlo Malacko. Nazočni su bili i brojni redovnici i redovnice raznih redova i obaju katoličkih obreda sa svojim predstojnicima, zatim predstavnici Srpske pravoslavne Crkve, državnih, općinskih i mjesnih vlasti, javnog i kulturnog života Rusina te vjernici iz svih parohija novoprograšene eparhije.

Nakon čitanja Papinskih bula o uzdignuću Apostolskog egzarhata na razinu eparhije te bule o imenovanju njezinog prvog eparha, dosadašnjega egzarha vladike Džudžara, objavljene 6. prosinca 2018. godine, kardinal Sandri svečano je ustoličio novoga vladiku na njegovu biskupsku stolicu u katedrali. Novi vladika Džudžar je nakon toga, kao prvi svoj službeni čin udijelio sedmorici eparhijskih svećenika čast križonosca (protojereja stavrofora) i podijelio im zlatne naprsne križeve. Kardinal Sandri je u homiliji izrazio radost i prenio čestitke Svetoga Oca Franje zbog uspostave eparhije. Naglasio je kako je nastala još jedna mladica na stablu Kristove Crkve koja će umnažati božanske milosti spasenja svim ljudima i uprisutnjivati Krista u ovome svijetu. Naglasio je povijesno značenje ovog događaja za grkokatolike na ovim prostorima.

Kardinal Sandri rekao je da priznanje crkvene zrelosti uzdizanjem egzarhata na eparhiju ne treba shvatiti kao nagradu ili cilj, nego kao odgovornost kršćanske prisutnosti uz braću Latinske Crkve i kao otvorenost za suradnju s onima iz Pravoslavne Crkve.

Kardinal Sandri je citirao apostolsku pobudnicu pape Franje „Christus vivit“ i istaknuo da su to riječi upućene mladima, no sigurno vrijede i za mladu eparhiju kao što je njihova. Unatoč raznim teritorijalnim državnim granicama, unatoč carstvima i republikama koje su se osnivale, izvorna jezgra vjernika Rusina mogla se crkveno razvijati i u sebi je promicala povijesne studije, gramatiku rusinskog jezika, ali i cjelovita izdanja evanđelja i Novoga zavjeta.

Prefekt Kongregacije za Istočne Crkve izrazio je nadu da će građanski i crkveni poziv Rusina, uvijek biti taj da budu stvaratelji i svjedoci ljepote življenja zajedništva u međusobnoj različitosti. Činjenica da Rusini nemaju nacionalnih granica pomaže im da danas budu svjedoci da za održavanje identiteta naroda nije potrebno graditi zidove i prepreke. Njihova nam prepoznatljivost, počevši od evanđelja, otkriva da ju se ne može koristiti protiv nekoga ili nečega.

Nakon doseljenja Rusina na ova područja u 18. st., oni postaju dio Križevačke eparhije. Nakon podjele jugoslavenske države, s vremenom je podijeljena i Križevačka eparhija te je godine 2003. utemeljen Egzarhat za grkokatolike Srbije i Crne Gore koji je sada postao eparhijom. Njezin ordinarij vladika Đura Džudžar član je Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda. Na liturgiji su službu đakona obnašali o. Livio Marijan, kancelar Križevačke eparhije i o. Darko Rac, svećenik na župničkoj službi u Bačincima. Pjevanje su predvodila dva zbora – gosti Katedralni kor “Teodor Romž“ iz Užgoroda, s dirigentom o. Svjatoslavom Zadorožnim, i domaći Katedralni kor sv. Oca Nikole pod rukovodstvom Lidije Pašo.

Na kraju liturgije zahvalom se svima obratio i domaći vladika Džudžar te izmijenio darove s kardinalom koji je zatim svima podijelio blagoslov pape Franje i pozvao sve da „u duhu uskrsloga vremena svjesno, radosno i zauzeto žive sa živim Isusom koji je uvijek s nama“. Liturgiju je izravno prenosio drugi program Radio-televizije Vojvodine.

Prethodnog dana, u subotu 18. svibnja, održana je u grkokatoličkoj župnoj crkvi Sv. Petra i Pavla u Novom Sadu Večernja i svečana akademija u povodu ovog povijesnog događaja.

Iz Hrvatske su na slavlju sudjelovali apostolski upravitelj Križevačke eparhije o. Milan Stipić, požeški biskup Antun Škvorčević i đakovačko-osječki pomoćni biskup Ivan Ćurić.

U Beogradu je u subotu kardinala Sandrija primio patrijarh Srpske pravoslavne Crkve Irinej i dvojica pravoslavnih metropolita Svetoga sinoda koji je tih dana zasjedao.

Nakon što je prenio Papine pozdrave, kardinal je izrazio čestitke za 800. obljetnicu autokefalnosti Srpske pravoslavne Crkve. U razgovoru o različitim temama sudjelovali su i metropoliti i apostolski nuncij, dijeleći uzajamno žalost zbog situacija u kojima nastaju napetosti ili sukobi među kršćanskim narodima u raznim dijelovima svijeta. Potrebno je uvijek ići putem promicanja, pa i od strane vjerskih vođa, korektnog odgoja vlastitih vjernika, i tamo gdje je potrebno pomoći svima u čišćenju sjećanja, stoji u priopćenju.

Nakon susreta vatikansko izaslanstvo posjetilo je pravoslavnu katedralu kao i hram svetoga Save, zaštitnika Srpske pravoslavne Crkve.