U svom predavanju prof. Raguž obrazložio je što je to kršćansko ‘ja’, tj. kako se ono shvaća u Svetom pismu, a zatim i kako se ono izriče i konkretizira te kako treba živjeti svećeničko ja. O toj temi progovorio je polazeći od Svetoga pisma i to točnije od sv. Pavla s posebnim naglaskom na razliku između kršćanskog i poganskog ja. „Kao što znate Pavao u Poslanici Galaćanima piše: ‘S Kristom sam razapet. Živim, ali ne više ja, nego živi u meni Krist. A što sada živim u tijelu, u vjeri živim u Sina Božjega koji me ljubio i predao samoga sebe za mene’ (Gal 2,19-20). Ovdje bismo već mogli na neki način završiti predavanje jer te misli sažimaju cijeli Pavlov život i ono kršćansko ja. Pogledajmo što nam proizlazi iz tog vrlo važnog teksta za razumijevanje kršćanskog, a onda apostolskog i svećeničkog ‘ja’ . Prvo nam Pavao kazuje: ‘raspet sam s Kristom….’ Dakle kršćansko i svećeničko ‘ja’ zahtijeva i podrazumijeva raspeće, smrt, usmrćenost. Da bi imao kršćansko ‘ja’, tvoj ja treba biti ubijen, raspet. Kao što znate u istoj poslanici Pavao govori: ‘meni je svijet raspet… ali i ja sam raspet svijetu’. Moje ‘ja’ je usmrćeno ‘ja’. To je prva misao koju nam daruje sveti Pavao i kršćansko ‘ja’ je vrlo ozbiljno jer zahtjeva usmrćenje. Pavao nastavlja i kazuje: ‘ne više ja, nego živi u meni Krist’. U cijelom tom malom tekstu samo ovdje susrećemo osobnu zamjenicu ego. Zanimljivo, kasnije Pavao napušta i kada govori u prvom licu jednine ne govori o svom ja: ‘ne živim više ja, nego Krist živi u meni’.

Pavlovo životno ‘ja’ više ne postoji jer život koji pulsira više nije njegov život. Ja dok sad govorim trebao bih sebe staviti po strani i život Kristov bi trebao pulsirati iz mene. To je druga vrlo važna misao koja nas uvodi u veliko otajstvo kršćanskog ‘ja’: ukoliko ne živim više ja, nego Krist živi u meni. Treće, čuli smo Pavla: ‘ono što živim, živim u vjeri u Sina Božjega koji me ljubio’. Sigurno su Pavla pitali, dobro ti više ne živiš, a kako si onda živ? Pa Pavao kaže: ‘živim ja i dalje u tijelu, ali moje ‘ja’ je ‘ja’ vjere i to vjere u Sina Božjega koji me ljubio i predao samoga sebe za mene’. Njegovo ‘ja’ je ‘ja’ vjere u kojoj Krist živi za njega, odnosno ljubi i predaje se za njega. Predavač je potom eksplicirao i sljedeće tekstove svetog Pavla: 2 Kor 12, 2-10 – gdje Apostol kaže da se hvali svojim slabostima i da mu je Gospodin ostavio trn u tijelu da se ne uzoholi; Rim 7, 24 – „Jadan li sam ja čovjek!“; 2 Kor 6, 4.7-10 – u kojem tekstu Pavao kaže da je „poslužitelj Božji“ ali da ga drugi doživljavaju sasvim suprotno, što je predavač nazvao „osramoćenim ‘ja’“. Profesor Raguž je u tom kontekstu spomenuo i BD Mariju koja se nazvala „službenicom – tj. sluškinjom Gospodnjom“ (Lk 1,38) i njezin poznati hvalospjev Magnificat (Lk 1, 46-55), u kojem sebe tumači Pismom jer ne želi isticati svoj ‘ja’, kao i primjer Ivana evanđelista u čijem evanđelju on sam sebe ne spominje nego govori o nekom „ljubljenom učeniku“ i evanđelista Mateja koji sam o svom pozivu veoma kratko govori, i to u trećem licu. Profesor je posebnu pozornost svratio na ljepotu psalama, koje je nazvao „fantastičnim laboratorijem poniznosti“. Krist nam je uzor jer on je pokazivao svoj „skriveni ‘ja’“, često bi se povlačio od ljudi i baš kad su ga htjeli slaviti on bi se povukao u samoću. To je, zaključio je predavač, svojstvo ljubavi – skriveni ‘ja’.

Uslijedila je zanimljiva diskusija u kojoj su svećenici s predavačem izmjenjivali iskustva svojega svećeništva i načina svoga ostvarenje.

Na počeku drugog dijela sve okupljene o ovogodišnjem Hodu za život, koji će se po prvi put održati u Sisku u subotu 20. lipnja, upoznao je jedan od organizatora g. Boris Prpić.

U nastavku o nadolazećim događajima u biskupiji progovorio je biskup Košić pozvavši sve na Hod za život, ali istoga dana i na posvetu crkve Našašća sv. Križa u Zrinu. Biskup se osvrnuo i na pitanje ovogodišnjih krizmi te je rekao kako će se krizme održati u onim župama gdje se stvore potrebni preduvjeti za to. Progovorivši na temu Biskupijskog pastoralnog vijeća biskup je izvijestio kako će se konstituirajuća sjednica ovog tijela održati 19. rujna.

Na kraju svoje planove i aktivnosti predstavili su i povjerenici i voditelji pojedinih Biskupijskih ureda, a u susretu su dotaknuta i brojna druga aktualna pitanja vezana uz pastoralno djelovanje.