Riječ je o „jedinstvenoj“ gospodarskoj krizi, izazvanoj pandemijom koronavirusa, koja je potaknula nezaposlenost, propadanje poduzećā i slabost financijskih tržišta, a na obzoru je moguća tragedija – tim je riječima nadbiskup Ivan Jurkovič opisao ozbiljne posljedice pandemije u najsiromašnijim zemljama.

Govorio je o mogućem posebno razornom utjecaju na koji međunarodna zajednica treba učinkovito odgovoriti.

Nadbiskup je istaknuo da je potrebno suočiti se s paralizirajućim teretom vanjskog duga, javnoga i privatnoga, nakupljenoga posljednjih godina u zemljama u razvoju, te potaknuo na ulaganje većih napora u svjetlu aktualne krize. Sveta Stolica požuruje sve zemlje da smanje ili izbrišu dug koji otežava bilance najsiromašnijih država. Ne treba se zauzimati samo za to da funkcioniraju tržišta, istaknuo je, nego valja prijeći na inkluzivniji svijet, ulažući u ljudski kapital, dajući kredite siromašnima, te štiteći potrošače. Potrebna je „zahtjevnija agenda“ koja će ublažiti nerazmjer tržišta.

Korijeni te krize nisu samo gospodarski i financijski, primijetio je stalni promatrač Svete Stolice, nego su ponajviše moralne naravi. Dajući prednost ‘bivanju’ pred ‘posjedovanjem’, i etici pred gospodarstvom, svi bi narodi u svijetu trebali prihvatiti etiku solidarnosti kako bi podupirali svoje djelovanje, istaknuo je nadbiskup. Pretjerana liberalizacija pospješila je zarade u kratkom roku, poduprla zloporabu i u okolišu, utječući na gospodarski život, ali i na život ljudi. Pred tom mogućom tragedijom koja je na obzoru, traži se snažan etički pristup, temeljen na našoj odgovornosti.

Najhitniji je izazov, istaknuo je nadbiskup Jurkovič, odgovoriti na zdravstvenu krizu prouzročenu koronavirusom, a potom ograničiti štetu gospodarske krize. Međunarodna zajednica ne može dopustiti da financijski sustav nastavi stvarati globalno nestabilno gospodarstvo; treba hitno primijeniti takve mjere, objasnio je nadbiskup, da se spriječi izbijanje drugih financijskih kriza u budućnosti. Stoga je bitno usvojiti etiku solidarnosti u svrhu zdravijega i čovječnijega napretka, s gospodarstvom koje je u službi osobe, kako bi se izgradio mir i zaštitio okoliš.

Završavajući izlaganje stalni promatrač Svete Stolice podsjetio je da je u pripremi dokument u vidu 15. ministarskog zasjedanja Konferencije Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju (UNCTAD). Spomenuvši papu Franju, nadbiskup Jurkovič je na kraju istaknuo da sada nije trenutak za ravnodušje, jer cijeli svijet trpi i treba biti ujedinjen u suočavanju s pandemijom; stoga je dužnost svih ljudi ne napustiti najranjiviju braću i sestre.