Budi dio naše mreže
Izbornik

Sveti Ćiril i Metod: uzori crkvenoga jedinstva na Istoku i na Zapadu

Sveti Otac službenoj delegaciji bugarske republike

Na djelo evangelizacije svetih Ćirila i Metoda, “uzora crkvenoga jedinstva na Istoku i na Zapadu”, podsjetio je Ivan Pavao II. u govoru službenom izaslanstvu Republike Bugarske – predvođenom njegovom ekscelencijom gospodinom Todorom Kovaljievim, zamjenikom predsjednika Republike – primljenom u audijenciju u subotu, 24. svibnja, prigodom svetkovine dvojice braće slavenskih apostola.
Evo Papina govora:
Gospodine predsjedniče, gospodo ministri, gospođe i gospodo,
1. Osobito sam radostan što primam vaše izaslanstvo koje je došlo u Rim prigodom godišnje svetkovine svetih Ćirila i Metoda.
Vaše hodočašće na grob svetoga Ćirila, u drevnoj bazilici svetoga Klementa, pokazuje da bugarski narod sa zahvalnošću priznaje važnost navjestiteljskog poslanja koje su izvršila Sveta braća. Misionarsko djelo Ćirila i Metoda izvršilo je odlučujuću zadaću za sudbinu slavenskih naroda i duboko označilo duhovnu i uljudbenu povijest Europe. Podrijetlom iz Soluna, poslani slavenskim narodima po nalogu iz Carigrada, Sveta braća znadoše propovijedati Evanđelje u zajedništvu sa cijelom Crkvom. I u teškim trenucima i u protivštinama, sačuvaše vez jedinstva i ljubavi, tako da postadoše uzori crkvenoga jedinstva na Istoku i na Zapadu. Razmišljajući o važnosti toga velikog razdoblja evangelizacije, mogao sam napisati u enciklici Slavorum apostoli da “za nas suvremene ljude njihov apostolat ima i rječitost ekumenskog poziva: poziv je to da se ponovno izgradi, u miru pomirenja, jedinstvo koje je bilo teško okrnjeno nakon doba svetih Ćirila i Metoda i, ponajprije, jedinstvo između Istoka i Zapada” (br.13).
2. Djelovanje Svete braće sadrži drugi doseg, tijesno povezan s njihovim navjestiteljskim poslanjem. Oni slavenskim narodima nisu nametnuli svoju grčku uljudbu, svakako jako bogatu, nego su se sjetili svetopisamskih riječi: “I svaki će jezik priznati: #!Isus Krist jest Gospodin!#! – na slavu Boga Oca” te se posvetili prevođenju svetih knjiga. “Koristeći se poznavanjem grčkoga jezika i vlastite uljudbe u ovom teškom i jedinstvenom djelu, odlučili su razumjeti i proniknuti jezik, običaje i predaje slavenskih naroda, tumačeći vjerno njihove težnje i ljudske vrijednosti koje u njima postoje i izražavaju se” (Slavorum apostoli, 10). Njihovo djelo, osobito stvaranje azbuke prilagođene slavenskom jeziku, dalo je bitni doprinos uljudbi i zajedničkoj književnosti slavenskih naroda. Želim također podsjetiti da je, po njihovim izravnim učenicima, poslanje svete braće ojačalo i povećalo se u vašoj zemlji zahvaljujući središtima vrlo dinamičnog samostanskog života. Iz Bugarske se je zatim kršćanstvo širilo u susjedne zemlje, da bi stiglo u Kijevsku Rus (usp. ondje, 24).
3. Ako izgleda da je danas veliki dio Europe u traženju svoje istobitnosti, ona se mora vratiti na svoje kršćanske korijene, i nadasve djelu Ćirila i Metoda. Ono je bez sumnje doprinos od prvotne važnosti za jedinstvo Europe u njezinim vjerskim, građanskim i uljudbenim dometima. Duboko proučavanje djela i nasljedstva Svete braće omogućit će otkriti vrijednosti koje su oblikovale istobitnost Europe u prošlosti, ali koje i danas mogu obnoviti lice ovoga kontinenta.
Zahvaljujući vam za vaš srdačni pohod, izričem dobre želje za vašu delegaciju, za vlasti i za bugarski narod. Želim da, iznova ostvarujući nasljedstvo Ćirila i Metoda, svi uzmognu djelatno pridonijeti izgradnji vaše zemlje i također Europe. Povjeravam ove želje Gospodinu i zazivam na vas dobročinstva njegova blagoslova.