Teodor Matsapula rođen je 21. kolovoza 1981. u Krylosu, Ivano-Frankivsk regija (Ukrajina). Godine 2001. ušao je u novicijat Instituta Utjelovljene Riječi, nastavio studij u Međunarodnom sjemeništu San Vitaliano, u Segniju te u Centru za više studije San Bruno Vescovo (2002.-2008.). Dana 25. kolovoza 2007. položio je vječne zavjete, a 10. veljače 2008. zaređen je za svećenika. Od 2008. do 2013. vršio je pastoralnu službu za katolike bizantskog obreda izvan Ukrajine. Po povratku u domovinu nastavio je službu u Mukačevskoj eparhiji. Od 2013. do 2019. bio je protoigumen tadašnje Delegacije Majke Božje od Zarvanice u Ukrajini. Od 2017. je vikar za redovništvo Grkokatoličke eparhije mukačevske. Godine 2018. stekao je diplomu iz književnosti na Nacionalnom sveučilištu Prikarpatja, a 2022. stekao je licencijat iz pastoralne teologije na Ukrajinskom katoličkom sveučilištu.

Osim ukrajinskog, služi se ruskim, talijanskim, španjolskim i poljskim jezikom.

Mukačevska eparhija utemeljena je 1771. godine, a proteže se na Zakarpatsku oblast (dio Ukrajine koji graniči sa Slovačkom, Mađarskom i Rumunjskom) koje spada u povijesnu domovinu Rusina ili Rutena, a nasljednica je Rutenske grkokatoličke Crkve koja je nastala Unijom u Užgorodu 1646. godine. U vrijeme sovjetskog komunističkog režima, ta je Crkva bila proglašena ilegalnom, a brojni svećenici, monasi i vjernici prognani, odvedeni u gulage i životom posvjedočili svoju kršćansku vjeru i vjernost Rimskoj apostolskoj stolici. Danas je Mukačevska eparhija Crkva vlastitoga prava (sui iuris) u Ukrajini, što znači da pravno i administrativno ne spada u Ukrajinsku grkokatoličku Crkvu. Eparhija ima oko 350.000 vjernika, 430 župa, 290 dijecezanskih svećenika, 50 redovnika, 60 redovnica i oko 100 sjemeništaraca i bogoslova. Od 2002. godine biskupijom je kao apostolski administrator upravljao vladika Nil Luščak. Mukačevska grkokatolička eparhija povijesno je povezana s Križevačkom eparhijom. Obje su zajednice pravno utemeljene kao grkokatoličke Crkve u vrijeme carice i kraljice Marije Terezije, a tijekom povijesti mnogi su grkokatolici Rusini s područja Slovačke i Mađarske doselili na područje Križevačke eparhije te i danas čine njezin sastavni dio.