„Želimo doista i mi prepoznati kako se to Bog objavljuje svijetu, svim narodima, zapravo svakom ljudskom srcu. Bog doista dolazi i čini stvarne korak svoje objave ali i svoje blizine životu svakoga čovjeka. Tako ujedno ispunjava traženje i čežnju čovjeka za zajedništvom s Njim”, rekao je biskup uvodeći u misno slavlje. 

„Svetkovina Bogojavljenja pravom sveobuhvatnošću – donosi ‘ključ univerzalnosti’ kojim se rasvjetljuje, tumači, a onda i prihvaća otajstvo događaja što smo ga iščekivali i proslavili na dan Božića i sve do sljedeće nedjelje Krštenja Gospodinova”, rekao je biskup Ćurić na početku homilije. Istaknuo je sadržajno bogatstvo svetkovine koje se pokazuje u povijesnom nastanku u 4. st. Aleksandriji da bi ga zatim i rimska tradicija preuzela, dok je Božić kasnije Istok preuzeo od Zapada, što nas govorio o veoma plodnoj suradnji zajednica kršćanskoga Istoka i Zapada. 

Tumačeći živu bogoslužnu povezanost te dvije tradicije, biskup Ćurić je rekao: „I taj nas povijesni hod poziva da danas, iz ove naše bogojavljenske svečane liturgije od srca upravimo molitvu za braću i sestre onih pravoslavnih Crkava koji noćas, prema julijanskom kalendaru, započinju radosna slavlja Kristova rođenja.” Otkrivajući i poneke detalje u proslavama Istoka i Zapada, biskup je pojasnio: „U današnjoj svetkovini Bogojavljenja istočne su kršćanske tradicije istaknule i zadržale naglasak na Kristovu krštenju na Jordanu. Dijelom je to vidljivo u nas, posebno u praksi da se upravo za Bogojavljenje posebnim obredom blagoslivlja voda i nosi se u obitelji da s njome poškrope osobe i sve ono što imamo.

Ivanovo evanđelje posebno će snažno naglasiti da je bogojavljenski događaj onaj ‘prvi znamen’ što ga je Isus učinio u Kani Galilejskoj, a katolička će tradicija u prvi plan istaknuti pohod i poklonstvo trojice mudraca, kraljeva s Istoka. Ipak, i u našem će se liturgijskom i molitvenom izričaju u jednoj mjeri sačuvati sva tri spomenuta naglaska, kako smo to i jutros učinili u Jutarnjim pohvalama Časoslova ili kako ćemo to večeras učiniti u molitvenoj službi Večernje antifonom: ‘Trima čudima proslavljen blagdan slavimo: danas zvijezda mudrace privede k jaslama; danas posta vino iz vode na svadbi; danas na Jordanu Krist primi krst od Ivana da nas spasi, aleluja’.”

Obraćajući se okupljenima u konkatedrali, biskup je rekao: „Vjera je u Izraelu, rekli bismo, dugo polagano rasla, razvijala se i produbljivala. A o Kristovu dolasku, kako nam to svjedoči današnji ulomak Matejeva evanđelja, na čelu s kraljem Herodom, sav se Jeruzalem ‘uznemirio’. Ne uzradovao, nego uznemirio!” Tumačeći taj stav zatvorenosti, posvijestio je: „Pouka današnje svetkovine želi nas podsjetiti i istrgnuti iz različitih stavova zatvorenosti koja može zatamniti istinsko svjetlo i iskustvo vjere. To iskustvo nas otvara stvarnoj istini – istini Božjega bića, njegova života i njegovih djela a potom i istini cijele stvarnosti; otvara me svijetu u kojem živim, a na poseban me način otvara prema drugim ljudima. Dotičemo ovdje i dramu vjerne Božje ljubavi koja tako jasno i potpuno progovara u Isusovoj osobi, koji ‘k svojima dođe, i njegovi ga ne primiše’. “

U nastavku biskup je spomenuo: „Trojica mudraca s Istoka poučavaju nas o otvorenosti ljudskoga duha, ali otvorenosti ljudskoga uma i znanja, čovjekove volje i težnje za otkrivenjem Boga i njegove objave. Današnje nam evanđelje želi pokazati kako su obrazovani stranci iz rasporeda prirodnoga svijeta, uključujući sav njima poznati svemir, prepoznali da se nešto važno događa u židovskoj zemlji i otkrili Dijete u Betlehemu te mu priznali dostojanstvo i poklonili mu se. Glas prirode vodio je mudrace do susreta s novorođenim Kristom, a u trojici mudraca prepoznajemo ‘ljude nutarnjeg nemira, ljudi nade, koji su tražili istinsku zvijezdu spasenja'”.

„Pozivom današnje svetkovine otvorimo se susretu s Bogom koji nam se objavljuje i kojemu teži sva naša stvarnost. Uzradujmo se spasenju darovanom za sve ljude.” Riječima pape Benedikta XVI., biskup je zaključio kako za Boga više nema odabranih i neodabranih naroda, sada su svi njegov narod, a on je Bog sviju. Za njega više nema rasa nego samo jedan ljudski rod koji je otkupio njegov sin Isus Krist. 

Prije završnog blagoslova, biskup Ćurić podsjetio je: „Kako Bog ponizno ulazi u naše život, tako ga i mi ponizno, na tragu triju mudraca, prihvatimo koracima svoga života, osjetljivosti za druge ljude i unosimo ga u svoje društvo, životnu sredinu i sav svoj svijet.”

U koncelebraciji mise bili su savjetnik Apostolske nuncijature u Japanu mons. Većeslav Tumir, domaći župnik mons. Adam Bernatović, župni vikar Blaž Jokić, a Evanđelje je navijestio đakon Nikola Klemen. Svečano liturgijsko pjevanje predvodio je Mješoviti konkatedralni zbor pod vodstvom s. Branke Čutura, a na nedavno obnovljenim orguljama svirao je Dalibor Ratić.