Na početku homilije biskup Košić je rekao da danas kada slavimo Bogojavljenje razmatramo o tome kako se Bog želi objaviti i približiti svim ljudima na zemlji. U nastavku biskup se osvrnuo na tri teme: kako i znanstvenici traže i nalaze Boga te se klanjaju Spasitelju svijeta, Isusu;  kako kraljevi tj. političari također trebaju poći pokloniti se Spasitelju; i o misijskoj naravi Crkve, o misionarima i poslanju naviještanja Evanđelja poganima i svim narodima svijeta.

Govoreći o prvoj temi biskup je rekao kako su „Mudraci s Istoka“ prikazani u Matejevu evanđelju kao zvjezdoznanci i oni koji su proučavali svete knjige te su se, kad su vidjeli sjajnu zvijezdu, uputili u Jeruzalem, židovsku prijestolnicu, tražeći novog kralja koji je bio naviješten u židovskoj Tori i prorocima. „Oni dakle predstavljaju astronome, tada astrologe, književnike i teologe. Mi znamo da postoji više grana znanosti, premda se danas nekako u prvi plan stavljaju prirodne znanosti, kao što su matematika, fizika, kemija, astronomija, mehanika… No postoje i humanističke ili društvene znanosti, kao što su antropologija, medicina, povijest, zemljopis, književnost, filozofija i teologija… Što više čovjek istražuje kako svemir i prirodu, tako i čovjeka i njegovu kulturu, otkriva ljepotu i red koji je u sve to unio Stvoritelj. Dakako, ako sve gleda očima vjere. Ako pak ne gleda svijet kao vjernik, tada mu je sve to što otkriva, bez smisla. Današnji ateistički, ili još češće agnostički pogled na svijet poziva se na sekularizam – što bi trebalo značiti strogu podjelu na svjetovni i duhovni dio života, pri čemu bi duhovni bio ograničen samo na vjerske obrede i zatvoren u izolaciju, čak do te mjere da se vjernicima niječe pravo da uopće išta govore o javnom životu i njegovim problemima. Također taj se ateistički nazor pokušava argumentirati znanošću, pa često čujemo kako mi nismo više u srednjem vijeku – što bi trebalo značiti: da nema više Crkva nikakvu ulogu u društvu – nego da mi moramo utemeljiti svoje spoznaje na znanstvenim postignućima. No, takvi zaboravljaju da su najveći i svjetski i hrvatski znanstvenici bili ujedno veliki vjernici“, ustvrdio je biskup nabrojivši brojna imena znanstvenika vjernika.

Govoreći o političarima biskup je istaknuo kako su i oni pozvani pokloniti se Gospodinu.

„Sveta tri kralja Gašpar, Melkior i Baltazar predstavljali su također, kako ih katolička tradicija od srednjeg vijeka do danas promatra, one koji imaju odgovorne službe vladanja u društvu, mi bismo danas rekli: političare. Zanimljiva je stoga da ovogodišnja poruka pape Franje za Dan mira, 1. siječnja 2019. godine ima naslov ‘Dobra politika je u službi mira’, koju bi mislim trebao pročitati svaki hrvatski katolik koji je političar.”

“Polazeći od toga da je potrebno da svi ljudi rade u cilju ostvarenja mira među ljudima i narodima Papa je napisao: ‘Politika je temeljni način unaprjeđivanja društva i promicanja ljudskih projekata, ali kada se politički život ne promatra kao oblik služenja društvu u cjelini, može postati sredstvo ugnjetavanja, marginalizacije, pa čak i uništenja’“, rekao je propovjednik donijevši u nastavku dijelove iz ove poruke pape Franje.

Biskup je još rekao i budući da su „mudraci s Istoka“ kao predstavnici poganskih naroda upoznali Krista, to nam doziva u svijest i naše misijsko poslanje. „Svjesni svoje odgovornosti za misijsko poslanje naše Crkve hrvatski su biskupi 2005. godine donijeli odluku da blagdan Bogojavljenja – Sv. Tri Kralja bude Dan Djela svetog Djetinjstva. Na taj blagdan svi prijatelji misija, a osobito djeca imaju prigodu molitvama i darovima pomoći Dječje misijsko djelo i tako se uključiti ‘u velebni zbor kojem pripadaju djeca cijeloga svijeta, koja svojom molitvom i oduševljenjem u konkretnim pothvatima, zajednički pjevaju Bogu svoj Evo me, Gospodine’… Mi se danas pitamo, je li Crkva izgubila svoju misijsku svijest? Naime, sam je Gospodin slao svoje učenike, govoreći im: ‘Idite i naviještajte evanđelje svemu stvorenju učeći ih svemu što sam vam govorio… i krstite ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga.’ (Mt 28,19). Pa ipak, nakon Drugog vatikanskog sabora, koji je promovirao dijalog s onima koji ne vjeruju, s onima koji nisu kršćani te s onima koji nisu katolici, kao da zamire ta svijest nas katolika da smo onima koji ne vjeruju u Boga, onima koji ne vjeruju u Krista ili onima koji nisu u Katoličkoj Crkvi poslani navijestiti Evanđelje i pomoći im da se spase. Ako je svakom čovjeku moguće da se spasi u svojoj vjeri, ili nevjerniku po svojoj savjesti, zašto bismo onda uopće i išli k njima i pozivali ih da prihvate Krista? To je doista postao problem za neke koji ne razumiju da je jedno gajiti dobre odnose i dijalog sa svim ljudima, a drugo vršiti Isusove zapovijedi jer njegove su riječi Života vječnoga. Današnji nam blagdan govori o susretu Isusa s drugim narodima, s predstavnicima znanosti, mudracima, ali i politike, kad govorimo o kraljevima koji dolaze tražiti novog kralja i pokloniti mu se. U svakom slučaju ovi posjetitelji koji dolaze najprije u Jeruzalem a onda i u Betlehem, traže i nalaze dijete Isusa i klanjaju mu se kao kralju te ga darivaju skupocjenim darovima, predstavljaju narode koji još ne poznaju Krista ali koji čeznu za njim i traže ga. Premda oni idu k njemu, možemo reći da oni označuju i sve one kojima mi trebamo pohrliti u susret jer u njima se nalazi žeđ za Bogom i čežnja za Spasiteljem svega svijeta. Takav susret od nas traži sam Gospodin koji je rekao da je došao svim ljudima, ne samo Židovima, pa to znači da je zadaća nas kršćana i dalje, jučer, danas i sutra, tj. uvijek – navješćivati Krista svemu svijetu“, poručio je biskup te se na kraju osvrnuo na današnje stanje na misijskom području, progone i stradanje milijuna kršćana u svijetu.

Misno slavlje animirao je Mješoviti zbor katedralne župe uz vodstvo prof. Jelene Blašković. Nakon mise katedralni župnik blagoslovio je Biskupijski ordinarijat, Veliki Kaptol, a zatim biskup je blagoslovio župnu kuću katedralne župe.