Svetkovina sv. Roka proslavljena u zavjetnoj kapeli na Rokovu perivoju iznad Britanskog trga
Procesija tijekom svetkovine sv. Roka / Foto: Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije
Zagreb (IKA)
Euharistijskim slavljem kojeg je 16. kolovoza u zavjetnoj kapeli na Rokovu perivoju iznad Britanskog trga u Zagrebu predvodio preč. mr. Milan Dančuo, profesor Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, proslavljen je blagdan tog velikog sveca. Uz predvoditelja slavlja, suslavili su kanonik Prvostolnog kaptola zagrebačkog mons. Zvonimir Sekelj, župnik župe sv. Blaža mons. Zlatko Koren, župnik in solidum preč. mr. Anđelko Katanec i vlč. Martin Krizmanić.
U homiliji mr. Dančuo je, govoreći o sv. Roku, istaknuo tri značajke iz njegova života koje svakom vjerniku mogu služiti kao smjerokaz na životnom putu. Prva značajka je hodočašće, spremnost da napustimo sve svoje sigurnosti kako bismo otkrili i usvojili one neprolazne, vječne vrijednosti na koje nas Bog poziva i koje nam želi darovati. To se u životu sv. Roka očitovalo u činu njegova napuštanja plemičkog statusa, prodaje imanja i podjela siromasima te hodočašće u Rim.
Druga značajka iz života sv. Roka otvorenost je Božjem Duhu, spremnost da postanemo instrumentom Božje ljubavi za i prema drugima. U životu sv. Roka to se očitovalo kroz njegovu ljubav i brigu za oboljele, one koje nitko nije priznavao i koji su bili prezreni i odbačeni od svih.
I treća značajka je spremnost prihvaćanja križa poput sv. Roka koji se i sam razbolio od kuge, bio prezren i odbačen, a na kraju i nevin zatočen u zatvoru. Drugog puta za nasljedovanje Isusa i nema, nego prihvatiti svoj križ i kroz njega na putu prema Golgoti umrijeti posvema sebi, svojoj sebičnosti kako bi nas Bog mogao u potpunosti preobraziti svojom uskrsnom milošću.
Na kraju euharistijskog slavlja, župnik mons. Koren zahvalio je predvoditelju slavlja kao i mons. Sekelju koji je kao prethodnik u župničkoj službi župe sv. Blaža pokrenuo obnovu zavjetne kapele sv. Roka tog vrijednog primjera sačuvane sakralne arhitekture 17. stoljeća u Zagrebu, a koju su 1648. godine sagradili stanovnici staroga kraljevskog grada učinivši tako zavjet budući da je Zagreb bio pošteđen od smrtonosne zarazne bolesti kuge.
Nakon govora zahvale, izmoljena je molitva za zagovor sv. Roku, blagoslovljeni su nabožni predmeti i svijeće za procesiju s kipom koja je krenula iz crkve po Rokovom perivoju i završila ponovno u crkvi s blagoslovom, prenose iz Tiskovnog ureda Zagrebačke nadbiskupije.