U koncelebraciji su bili mjesni župnik don Dražen Radman, dekan Biokovskog dekanata fra Josip Repeša i nadbiskupov tajnik don Renato Pudar.

U homiliji je nadbiskup Križić objasnio zašto se svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije naziva Velika Gospa. „To je dan Marijine nebeske proslave, kada je postigla puninu ljudskog ostvarenja“, rekao je. Za razliku od blagdana njezina rođenja, Male Gospe, koji označava tek početak života, Velika Gospa slavi ostvarenje Božjeg nauma u punini. Govoreći o veličini u Božjem kraljevstvu, mons. Križić je podsjetio na Isusove riječi: „Zaista, kažem vam, između rođenih od žene nije ustao veći od Ivana Krstitelja, ali najmanji u kraljevstvu nebeskom veći je od njega“. Naglasio je da će čovjek u nebu zasjati u onome što je Bog od početka htio da bude: potpuno sličan Njemu.

Osvrnuvši se na evanđeoski prizor žene koja Isusu dovikuje: „Blažena utroba koja te nosila i prsi koje si sisao“, nadbiskup je pojasnio da je ta nepoznata žena, vjerojatno i sama majka, željela pohvaliti Mariju zato što je rodila tako divno dijete. Taj usklik, rekao je, i danas živi u našem narodu u rečenici „Blago majci koja te rodila“, a time se priznaje i odgoj i plemenitost osobe. No, Isus je na taj poklik odgovorio riječima: „Još su blaženiji oni koji slušaju Božju riječ i čuvaju je“. Time nije želio umanjiti Marijinu veličinu, nego naglasiti da je pravo izvorište njezina blaženstva u tome što je u srcu čuvala i vršila Božju riječ.

Nadbiskup je istaknuo da majka ne daje samo fizički, nego i duhovni život, a to zahtijeva godine truda i ustrajnosti. Podsjetio je na Isusove riječi iz Ivanova evanđelja gdje hvali majku „zbog radosti što je rodila čovjeka“, želeći reći da je pravi izazov odgojiti zrelog, cjelovitog čovjeka – a još veći izazov odgojiti dijete u vjeri. Posebno se obratio roditeljima: „Vjera se prenosi svjedočenjem, a ne samo sakramentalnim običajima. Ako dijete kod kuće ne vidi znakove Božje prisutnosti, molitvu i odlazak na misu, teško će zaključiti da je Bog važan“, upozorio je.

Govoreći o Mariji kao „Škrinji zavjetnoj“, usporedio ju je s Kovčegom Staroga saveza u kojem je prebivala Božja prisutnost. Prisjetio se riječi Elizabete: „Ta, od kuda meni da mi dođe majka Gospodina mojega?“ i naglasio da svaki kršćanin može nositi Krista u srcu kako je to opisao sv. Augustin: začeti ga vjerom i „roditi“ svjedočenjem. Nadbiskup je zaključio podsjećajući da je Isusova najveća želja boraviti u srcu svojih učenika i pozvao vjernike da otvore svoja srca Kristu jer samo On može ispuniti život i učiniti ga sretnim, a na tom putu nas, rekao je, zagovara i vodi Marija.

Prije svečanog ophoda oko crkve, obratio se i župnik don Dražen te zahvalio nadbiskupu na dolasku i riječima ohrabrenja, istaknuvši da je „lijepo pojasnio što je majka, koja je njezina uloga, kako se prepoznaje prava vjera i kako ona treba biti pokretač cijelog vjerničkog života“. Rekao je da su takvi susreti izvor radosti i nade, osobito u trenucima kada vjernici osjećaju umor i posustajanje. Posebno je naglasio da bi „prije svega trebali zahvaljivati, pa onda moliti“, a zatim pozvao okupljene da u molitvama ne ostanu samo na tjelesnim potrebama, nego da na prvo mjesto stave spasenje duše.

Liturgijsko pjevanje predvodio je Mješoviti župni zbor sv. Ante s Humca pod ravnanjem maestra Zdenka Vištice, izvijestio je Tiskovni ured Splitsko-makarske nadbiskupije.