Puna dvorana i ovoga je puta bila mjestom susreta profesora fakulteta, sadašnjih i bivših studenata, vjeroučitelja, svećenika, redovnika i redovnica te drugih zainteresiranih sudionika. Moderator susreta, doc. dr. sc. Mislav Kutleša, nakon molitve i uvodnih pozdrava najavio je troje predavača sa zagrebačkog KBF-a koji su svojim kratkim izlaganjima potaknuli živu raspravu.

Izv. prof. dr. sc. Martina s. Ana Begić s Katedre moralne teologije održala je predavanja na temu “Čovjek i slika Boga danas”. Podsjećajući na sliku čovjeka prema kršćanskog antropologiji, osvrnula se na sličnosti i razlike teološke i privatne slike Boga naglasivši da istraživanja pokazuju da današnji čovjek kao najvažniju vlastitost Boga vidi milosrđe, dok se Božjoj pravednosti pripisuje manje značenje.

„Grijeh između anomije i povrede božanskog zakona“ bio je naslov drugog predavanja koje je održao dr. sc. Leonnel Radinski s Katedre socijalnog nauka Crkve. Radinski je ustvrdio da sociologija ne poznaje pojam grijeha koji je primarno teološka kategorija. Grijeh se tiče odnosa prema nekomu ili nečemu. Anomija ukazuje na odnos prema zakonu tj. društvenim normama. Naglasio je da je razumijevanje grijeha suvremenog čovjeka individualizirano u smislu da je pojedinac taj koji odlučuje o tome što je grijeh.

Posljednji uvodničar bio je Karlo Šimek, mag. theol. i mag. psych. s Katedre filozofije, čije predavanje je bilo naslovljeno „Zdrava i nezdrava krivnja“. Šimek je objasnio razliku između krivnje i srama te pokazao da i krivnja i sram mogu imati i pozitivnu i negativnu funkciju.

Predavanja su izazvala brojna pitanja i komentare te živu diskusiju koja je iznijela na vidjelo mnogostrukost razumijevanja krivnje i grijeha suvremenog čovjeka.