Tom je prigodom nadbiskup poručio: „Ove godine imamo mnogo razloga za slavlje različitih jubileja. Za nas u Rijeci najvažnija je 100. obljetnica utemeljenja biskupije u gradu Rijeci; za sve kršćane to je Prvi ekumenski sabor u Niceji, a za nas katolike 60. obljetnica završetka Drugoga vatikanskog sabora. Jedan od plodova Koncila jest svijest o suodgovornosti svih u životu i poslanju Crkve. Koliko smo doista svjesni toga šezdeset godina poslije? Ne znam odgovor na to pitanje, ali vjerujem da ćemo ga ovim kolokvijem barem djelomično otkriti.“

Skup, održan u Auli pape Ivana Pavla II. u Trsatskom svetištu, okupio je predstavnike biskupija Riječke metropolije, brojne svećenike i pastoralne suradnike, katoličke intelektualce, članove župnih vijeća, vjeroučitelje i druge vjernike laike.

Dobrodošlicu je sudionicima izrazio novi trsatski gvardijan fra Drago Grizelj, a moderator uvodnog dijela, Mario Gerić, ravnatelj Metropolitanskog pastoralnog instituta u Rijeci – organizatora skupa – podsjetio je da je papa Franjo sazivajući aktualnu Sinodu pozvao sve članove Crkve da sudjeluju u njezinu radu, osobito u početnoj etapi razlučivanja u bazičnim zajednicama. Taj je poziv, rekao je, osobita dužnost i pravo svakog člana Crkve, kako bi u punini mogao iskusiti dar – biti Crkva.

„Crkva ne živi u potpunosti, odnosno nije savršeni znak Kristove prisutnosti i poslanja među ljudima, ako to nije u svim svojim članovima“, istaknuo je Gerić, naglasivši važnost Crkve kao zajedništva Božjeg naroda otvorenog svijetu, osobito po svjedočanstvu vjernika laika.

Dr. Branko Murić, profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, održao je plenarno predavanje pod naslovom „Vjernici laici u svjetlu Drugoga vatikanskog koncila i sinodalnog hoda Crkve“, kojim je naznačio glavne teme i pitanja kasnijih panela i rasprava.

Govornici su istaknuli da je Crkva dinamična stvarnost koja se, nakon Drugoga vatikanskog sabora, definira slikom Božjeg naroda u kojem sudjeluju svi krštenici, poslanog svim ljudima. Zajedništvo klerika i laika, jednako dostojanstvo i suodgovornost te zajednički poziv na svetost za sve vjernike, poruke su koje su odaslane kao poziv na nužnost zajedničkog djelovanja u izgradnji Crkve.

U odnosu prema suvremenom svijetu, govornici su pozvali na dijalog umjesto sukoba s onima koji misle drugačije. Naglasili su da se vjera svjedoči osobnim kršćanskim stavom i djelima ljubavi, a ne radikalizmom. „U današnjem sekularnom svijetu jedino uspješno naviještanje evanđelja bit će ako nasljedujemo smjernice Drugoga vatikanskog sabora i današnjeg sinodalnog hoda“, rekao je Marko Medved.

Prof. Murić podsjetio je da je Drugi vatikanski koncil bio prvi veliki koncil koji je tematski obradio položaj laika u Crkvi, te da je stoga nužno svako promišljanje o vjernicima laicima započeti od toga događaja.

„Koncil nije rekao sve o laicima, nego je otvorio prostor za daljnji razvoj. Danas, u kontekstu sinodalnosti – glavne teme Crkve – ponovno se postavlja pitanje mjesta i uloge laika. Papa Franjo želi veću suodgovornost i aktivnije sudjelovanje laika, osobito u područjima odlučivanja. Polazište mora biti jednako dostojanstvo koje nam po Duhu Svetom daje darove za evangelizaciju i djelovanje u društvu“, istaknuo je profesor, dodavši da se time otvara niz tema o prepoznatljivosti i djelovanju laika u svakodnevnom životu.

Predavanje je započeo pitanjima: „Koliko Drugi vatikanski koncil vjernicima laicima danas znači? Koliko se vraćamo i provjeravamo što je to Koncil rekao o nama?“

Pozvao je sve da ponovno iščitavaju koncilske dokumente i autentična tumačenja: „Svako ponovno čitanje Koncila oduševljava jer otkrivamo blago koje on donosi i koje i danas progovara. Papa Franjo rekao je da je Koncil polazna točka, ali i da smo s njime tek na pola puta“, dodao je prof. Murić.

Govoreći o sinodalnosti, pojasnio je da njezini korijeni sežu u početke Crkve, ali da je za njezino puno ostvarenje potrebna promjena mentaliteta. „Sinoda o sinodalnosti donijela je pristup slušajućeg učiteljstva – u narodu Božjem prepoznaje se i čuje Božji glas. Ušli smo u proces koji zahtijeva suradnju i suodgovornost. Trebamo biti zahvalni pastirima koji traže zajedništvo i dijalog, koji ne djeluju dekretski, nego osposobljavaju vjernike za život u Crkvi i društvu“, zaključio je.

Prvi panel bavio se temom (Poslije)koncilski zaokret Crkve prema vjernicima laicima: od pasivnih primatelja pastoralne skrbi do učenika misionara / Vjernici laici u Crkvi – profili, duhovnost, sudjelovanje, s dvama pristupima: povijesno-teološkim i pastoralno-katehetskim.

Svoja su izlaganja održali s. Ana Thea Filipović, Marko Medved, Bruna Velčić, Šime Zupčić i moderatorica Blaženka Jančić. Teme su obuhvatile mjesto laika u povijesti Crkve, njihovo sudjelovanje u sinodalnom hodu, odnos moći i služenja te angažman laika u Crkvi – od formacije i angažmana do djelovanja u laičkim pokretima i udrugama.

Drugi panel, s temom Vjernici laici u društvu: evangelizacija svijeta, pristupio je problematici s crkveno-sociološkog motrišta. Sudjelovali su fra Ivan Šarčević, Anton Šuljić, Ana Marčinko, Tomislav Kovač i moderatorica Maja Petranović. Raspravljalo se o prepoznatljivosti i djelovanju laika u hrvatskom društvu, politici, akademskoj zajednici, kulturi i medijima; o laicima kao evangelizatorima u sekularnom i pluralnom društvu, o njihovu sudjelovanju u ekumenskom i međureligijskom dijalogu te u pitanjima migracija.

Ciljevi kolokvija bili su: pridonijeti većoj svijesti o crkvenosti i odgovornosti svih krštenih za dosljedan život po Evanđelju, potaknuti dijalog i međusobno povjerenje između laika, svećenika i crkvene hijerarhije te senzibilizirati vjernike za zajedničko djelovanje u duhu Koncila i sinodalnosti. Među ciljevima je i jačanje prepoznatljivosti laika u Crkvi i društvu, kao i poticanje njihova koordiniranog djelovanja kroz redovite skupove, tematske susrete i pastoralne inicijative.