U propovijedi je nadbiskup govorio o rastućem zanimanju za euharistijska čuda, posebno u kontekstu skorog proglašenja svetim bl. Carla Acutisa, koji je dokumentirao brojna takva čuda diljem svijeta. Izdvojio je najpoznatije hrvatsko čudo u Ludbregu, gdje se čuva ampulica Krvi Kristove, te jedno od novijih – iz 1996. u Buenos Airesu, kada se hostija nije rastvorila u vodi, nego pretvorila u tkivo nalik srcu živog čovjeka u agoniji.

„Zanimljivo je da se radilo o srcu, jer mi danas slavimo srce – euharistiju. To je srce iz kojeg se hranimo. Cijela Crkva se hrani na tom izvoru“, rekao je nadbiskup Uzinić. Dodao je da bez obzira na to vjeruju li vjernici u pojedina čuda, važno je „vjerovati da se čudo događa u svakoj euharistiji“.

Osvrćući se na evanđeoski ulomak o povratku Dvanaestorice i hranjenju mnoštva, nadbiskup je istaknuo dvije ključne poruke. Prva je poziv na povlačenje i boravak s Isusom, što je poziv i svakom vjerniku: „To je ono što činimo na euharistiji – povlačimo se, hranimo, jačamo.“

Druga poruka tiče se društvene dimenzije: „Veliko je mnoštvo, nemaju što jesti, a Isus ne kaže da se nešto kupi, nego: ‘Dajte im vi jesti.’“ Upravo ta poruka dijeljenja, suprotstavljena potrošačkom mentalitetu, temeljna je i za novo papino pismo „Dilexit nos“, koje se nadovezuje na enciklike Laudato si’ i Fratelli tutti.

„Isus nudi rješenje – dijeljenje. Kristova je ljubav onkraj zupčanika opasnog mehanizma u kojem više nema mjesta za nesebičnu ljubav“, citirao je nadbiskup Uzinić papu Franju. Dodao je da nas euharistija poziva da budemo izvor hrane i ljubavi za društvo, grad i domovinu.

Govoreći o zadovoljštini, nadbiskup se ponovno pozvao na papu Franju i sv. Ivana Pavla II., istaknuvši da to nije patnja, nego „graditi novu civilizaciju ljubavi na ruševinama koje svojim grijehom ostavljamo svijetu“.

„Postoje i društveni grijesi – strukture koje izravno pogađaju bližnje“, upozorio je. Među njima su, kazao je, ideologije koje rat smatraju rješenjem, a migrante zatvaraju „žicama“ umjesto da rješavaju uzroke migracija.

„Za nas kršćane to nije samo moralna norma, već unutarnje obraćenje koje nameće obvezu mijenjanja tih struktura“, poručio je.

Istaknuo je i misionarsku dimenziju vjere: „Pozvani smo ne samo mijenjati strukture, nego donijeti Krista svijetu. To zahtijeva zaljubljenost u Isusa – riječi zaljubljenog ne nameću, nego potiču druge da se zapitaju: ‘Kako je takva ljubav moguća?’“

Krist, naglasio je, traži da se ne stidimo priznati da smo njegovi prijatelji. „To nije stvar samo osobnog odnosa – to se živi u zajednici. Ako ne marimo za zajednicu, i naše prijateljstvo s Isusom će se ohladiti.“

Zaključujući, nadbiskup Uzinić je pozvao vjernike da budu „svjedoci Kristove ljubavi“ i da, po uzoru na euharistiju, budu dar jedni drugima. „Na taj način Isus, koji se potpuno darovao i koji se u euharistiji nastavlja darivati, nastavlja svoje poslanje i u našem vremenu“, kazao je nadbiskup Uzinić, izvijestila je Riječka nadbiskupija.