Prije izlaganja Presvetog, misno slavlje u katedrali Sv. Petra predvodio je đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, koji je pozdravio prisutne i izrazio duboku zahvalnost Trojedinom Bogu „što je snagom i djelovanjem Duga Svetoga raspirio vatru ljubavi prema raspetom i uskrslom Isusu Kristu u svakoj osobi koja je podržala ovu veliku inicijativu za grad Đakovo i samu Nadbiskupiju đakovačko-osječku“.

Nadbiskup se osvrnuo na dva oblika štovanja euharistijskoga otajstva: redovito sudjelovanje na nedjeljnoj misi i pristupanje euharistijskom stolu te klanjanje pred Gospodinom, koji je trajno prisutan među nama u svetohraništima naših crkava. „Klanjanje Presvetom Oltarskom Sakramentu znak je naše vjere i ljubavi prema Isusu Kristu, kojega poput sv. Tome apostola prepoznajemo kao svoga Boga i Gospodina. Po euharistijskom klanjanju mi smo svjedoci i navjestitelji Uskrsloga, proroci i nositelji uskrsne preobrazbe ovoga društva u kojemu živimo te cjelokupne stvorene stvarnosti. Vječno klanjanje, gdje se trajno – i danju i noću – izmjenjujemo u gorljivom molitvenom vapaju pred Euharistijskim Gospodinom, trajna je pohvala Isusu koji je svojim utjelovljenjem već došao spasiti ovaj svijet i istodobno trajno zazivanje njegova milosrđa za sva stvorenja ovoga svijeta. Postati klanjatelj znači u molitvi i klanjanju dovoditi Isusu druge ljude, svoju braću i sestre, da ih on zahvati snagom svoga Svetoga Duha i obraćenjem te da nas sve oslobodi svakog oblika robovanja i pokvarljivosti i da nas suobliči slavnome tijelu svome“, rekao je među ostalim nadbiskup Hranić.

Svakom klanjatelju nadbiskup je napisao pismo u kojem je na njega i na cijeli pothvat Trajnog euharistijskog klanjanja zazvao Božji blagoslov.

Presveti Oltarski Sakrament na štovanje je izložio župnik i dekan Đakovačkog dekanata Tomislav Ćorluka, koji je kapelu Trajnog euharistijskog klanjanja posvetio Bezgrešnom Srcu Marijinu. Upravo je župnik Ćorluka prvi prepoznao važnost danonoćnog klanjanja te je od dolaska p. Justa do samog početka trajnog euharistijskog klanjanja pronašao 30-ak koordinatora i preko 260 klanjatelja.

Nakon Rijeke, Splita, Dubrovnika i Crikvenice Đakovo je peti grad u Hrvatskoj u kojemu je otvorena kapela Trajnog euharistijskog klanjanja. Svečanost izlaganja Presvetog održana je uz sve preporuke Stožera civilne zaštite RH.