Raspravu je moderirala Marijana Togonal s Odjela za konunikologiju HKS-a

Sudionici su konstatirali da kod novih generacija studenata razina pismenosti, poznavanja hrvatskog jezika i njihova sposobnost izlaganja građe iz drugih kolegija, svakodnevno pada, što dovodi u pitanje i kompetencije koje im daje sveučilišno obrazovanje.

Marijana Češi

Razlog tome Marijana Češi iz Agencije za odgoj i obrazovanje vidi u tome što je satnica hrvatskog jezika pala u osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju, a naglasak je stavljen na nastavu književnosti, umjesto na jezik i jezično izražavanje. Trebao bi biti sat hrvatskog jezika više – poručila je. Nije željela komentirati novi kurikul hrvatskog jezika, ali je ocijenila kako je sadašnji program preopsežan.

Boris Beck

Boris Beck s Fakulteta političkih znanosti smatra da mladi danas manje čitanju i puno se teže izražavaju.

Orijentirani su na mobitele i na internet, a ta je komunikacija brza, kratka i ispresijecana. Oni koji slabo čitaju, slabo i pišu. Bilo bi dobro da svaki studij na prvoj godini ima neku vrstu jezičnih vježbi ili neku vrstu jezične stilistike gdje bi se tumačile osnove izražavanja i akademsko pisanje, rekao je Beck.

Svakako, studentima bi za njihov ukupni akademski rad, od pisanja seminarskih radova, pa do pisanja diplomskog rada, bio od velike koristi kolegij akademskoga hrvatskog jezika. Toga na većini fakulteta nema, vjerojatno zato što se nije pravilno reagiralo na njihove potrebe, smatra Jelena Vignjević s Učiteljskog fakulteta u Zagrebu, koja predaje kolegij Hrvatski jezik i akademska komunikacija.

Milica Mihaljević s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje rekla je da Institut može davati preporuke u vezi upotrebe jezika, ali je naglasila da Hrvatska nema zakon o jeziku koji bi propisao pravila za institucije u kojima je obavezna upotreba standardnog jezika.

Željko Holjevac

Na pitanje treba i hrvatski jezik uvesti na fakultete kao obvezi ili izborni predmet Željko Holjevac s Filozofskog fakulteta u Zagrebu odgovara:

“Ja bih ga svakakao uveo kao obvezni predmet. Ako se strani jezik uči kao obvezni da bi mogli komunicirati sa suvremenim svijetom, onda bismo svakako trebali poraditi i na usavršavanju vlastitog jezika.”

Studentica Zrinka Planinčić

Zrinka Planinčić, studentica treće godine Komunikologije na HKS-u predstavila je istraživanje u kojemu je na temelju privatnih i javnih visokoškolskih ustanova te Sveučilišta u Zagrebu i zaključila da više važnosti hrvatskom jeziku daju privatne visokoškolske ustanove i fakulteti, nego Sveučilište, u omjeru 19% prema tek 4%.

Zaključeno je da treba dobro poznavati hrvatski jezik, jer je to temelj i za sve ostale kolegije na bilo kojem fakultetu.

Okrugli stol organizirao je Odjel za komunikologiju u sklopu manifestacije Dani hrvatskoga jezika, koja se svake godine na Hrvatskom katoličkom sveučilištu obilježava u drugome tjednu mjeseca ožujka u spomen na Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskoga jezika.

Sudionici okruglog stola