Zadovoljstvo radom volontera izrazio je i Tvrtko Krpina, koordinator Hoda za život u Zadru, koji je pozvao građane da se pridruže prvom Hodu za život u Zadru, u subotu 25. svibnja u 10 sati na Obali kneza Branimira, kod zadarskog mosta.

„Uz prigodne poruke, želimo u javnost odaslati snažnu čežnju hrvatskoga naroda i potrebu da se napokon stane maksimalno u zaštitu ljudskog života od začeća do prirodne smrti. Osobito jer znamo da je sadašnji Zakon o pobačaju donesen 1978. g., dakle, u mračnom komunističkom razdoblju, premda je 1991. g. udruga ‘Hrvatski pokret za život i obitelj’ tražila ocjenu ustavnosti toga zakona. Jer u sadašnjem zakonu stoji da je pravo čovjeka da slobodno odlučuje o rađanju djece, što nije u skladu s hrvatskim Ustavom. U hrvatskom Ustavu piše da svako ljudsko biće ima pravo na život, da svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode neovisno o spolu i drugim osobinama, svi su pred zakonom jednaki. Također stoji da nitko ne smije biti podvrgnut bilo kakvom obliku zlostavljanja, da je dužnost svih da štite djecu i nemoćne osobe, da se svakom jamči pravo na zdravstvenu zaštitu u skladu sa zakonom. Dakle, prekinuti život ljudskog bića koje se još nije rodilo u suprotnosti je s hrvatskim Ustavom“, istaknuo je Krpina u osvrtu o temi pobačaja i prava na život.

Krpina je podsjetio da je pravo na život osnovno ljudsko pravo, a „tada valja krenuti od činjenične postavke kad je život započeo. Nije znanstveno sporno da jezgra zigote formirana spajanjem jezgri spermija i jajne stanice sadrži genetski program koji će u interakciji s okolinom upravljati budućim razvitkom djeteta koje se u različitim fazama života različito naziva: embrij, fetus, novorođenče, dijete, adolescent, zreli čovjek, starac. Vrlo je važno razumjeti tu ‘famoznu’ oplodnju. Sva četiri medicinska fakulteta u Hrvatskoj dali su svoje stručno mišljenje 2009. g. Takozvano Etičko povjerenstvo klinike za ženske bolesti i porode Kliničkog bolničkog centra Zagreb zaključilo je da ljudski život počinje spajanjem muške i ženske spolne stanice. Dakle, pokušat ćemo demistificirati neke zablude u javnosti o samom početku ljudskog života: je li čovjek osoba, kad počinje ljudski život“, poručio je zadarski koordinator.

Krpina je istaknuo i da „pravo na pobačaj nije ljudsko pravo niti je sadržano u Konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, niti je takvim proglašeno nekom presudom Europskog suda za ljudska prava. Dakle, radi se isključivo o nastojanju da se ženina želja da pobaci, transformira u pravo. Budući da se radi o projekciji individualnih želja u društveni poredak, kada bi se ljudska prava tako shvaćala, tada bi se otvorilo vrlo opasno područje pretvaranja bilo kojih želja u individualne slobode i prava, što osobito možemo ovih dana vidjeti u državi Ontario gdje je donesen zakon da želju djetetu za promjenom spola roditelji moraju poštovati ili će u suprotnom dijete biti oduzeto od roditelja. Dakle, ne samo da su žene pritisnute od strane društva činiti pobačaj, već se u naše društvo gura takozvano pravo na pobačaj koje uopće nije utemeljeno ni u znanosti ni u bilo kojem drugom području“, upozorio je Krpina, ističući i važnu činjenicu u vremenu kada se puno govori o pravima žena. „Dobro je da se govori i treba govoriti. No, moramo naglasiti, ne smije se izostavljati iz vida da su 50 % nerođene djece upravo žene. Stoga je svaki drugi pobačaj usmjeren protiv prava žena na život i oduzima im pravo bilo kakvih odabira u budućnosti te im uzima temeljno pravo – pravo na život. Dakle, ne samo da su rođene žene ugrožene, već su još više ugrožene one žene koje se nemaju priliku niti braniti. Neki su pobačaji usmjereni protiv ženske djece samo stoga što su ženska djeca. Stoga, ti spolno selektivni pobačaji motivirani su diskriminacijom prema ženama“, istaknuo je Krpina.

Rekao je da je „pobačaj danas kod žena, nažalost, nužno zlo. Žene ga ne čine jer im je to lijepo, jer uživaju činiti pobačaj ili im je drago zbog toga. Žene čine pobačaj iz vrlo teških, mučnih, frustrirajućih razloga, kao što su, na primjer, mogućnost da dobiju otkaz na poslu, da ih se u društvu odbacuje jer ima dijete više. Nažalost, problem je danas i kod muškaraca, jer ne znaju pružati pravu podršku svojim suprugama i djevojkama te ne znaju stati u zaštitu života na ispravan način. To su neki od pritisaka kojima podliježe žena koja odluči činiti pobačaj. Nažalost, naša joj država ne pruža dostatnu skrb koja je ženi potrebna u tom trenutku“.

Podsjetio je da se danas u svijetu izvršava više od 50 milijuna pobačaja, a taj broj s vremenom i s liberalizacijom zakona se povećava. „Život treba štititi od samog začeća, kada začeto dijete jest ljudska osoba. Ljudi su mu odlučili pružati podršku na sve moguće načine, boreći se i kroz pravo, građanski aktivizam i znanstveni rad, dokazujući da se začećem stvara novi ljudski život. Građanski dio angažmana u zaštiti života od začeća rezultirao je masovnim Hodovima za život. U New Yorku, Washingtonu, Parizu okupi se više milijuna ljudi i na taj način daje podrška nerođenoj djeci. Ne samo nerođenoj djeci, već i rođenoj djeci, a osobito majkama koje su najdiskriminiranija radna skupina u Hrvatskoj, a vjerojatno i u svijetu, nažalost. Zatim, trudnicama, koje ne smiju na poslu reći da su trudne jer znaju da će dobiti otkaz. Očevima, koji nemaju nikakvo pravo odlučivati o pitanju života njihovog nerođenog djeteta. Hodom za život želimo pružiti podršku i svim obiteljima jer obitelj je temeljna stanica društva. Ako se obitelj razara, ako ona propada, tada propada i društvo u cjelini. Podršku želimo pružiti i našoj mladoj hrvatskoj državi. Želimo ohrabriti naše građane da kroz ljubav prema životu izgrađuju Hrvatsku i čine je onakvom kakvom su je sanjali naši branitelj“, poručio je Tvrtko Krpina, ističući: Hodom za život žele se „poslati poruke cijelom hrvatskom narodu, također i vladajućima u čijim rukama je donošenje zakona o pobačaju. To će uroditi plodom jer kad se u pet gradova skupi desetak, petnaest tisuća ljudi, to je već vrlo ozbiljna masa ljudi na koju se vladajući moraju ozbiljno referirati“.

Prvi Hod za život u Hrvatskoj održan je u Zagrebu 2016. g. „Bili smo potaknuti idejom kako se taj isti Hod za život već desetljećima održava u cijelom svijetu, htjeli smo to pružiti i našim građanima u Hrvatskoj da mogu pokazati koliko poštuju i koliko vole život. Te prve godine kad je održan, očekivali smo da će u Zagreb doći nekoliko tisuća ljudi. Međutim, brojka se pokazala višestruko većom, došlo je oko petnaest tisuća ljudi. Tada smo shvatili da Hrvati jako vole život, vole slaviti život, vole se radovati životu i žele zaštititi život u svakom smislu, od začeća do prirodne smrti“, poručio je Krpina.

„Budući da su na Hod za život u Zagreb dolazili puni autobusi ljudi iz svih krajeva Hrvatske, bilo je logično da tim ljudima smanjimo troškove prijevoza do Zagreba i da im ponudimo Hod za život u njihovom gradu. Tako je 2017. g., uz Zagreb, Hod za život održan i u Splitu. Rijeka se priključila 2018. g., a 2019. g. čak u dva nova grada će biti Hod za život. To su Zadar i Osijek. Dakle, u pet gradova imamo Hod za život, a čini se da dogodine u još i više gradova. Imamo poziva i želja naših građana sa svih strana naše Hrvatske, da bi i oni htjeli organizirati Hod za život. To je vrlo pozitivno i može nas sve radovati, s obzirom da imamo Zakon o pobačaju iz doba mračnog komunizma. Vrijeme je da se na znanstveni, novi način sagleda pitanje početka života i da se pruži zaštita najugroženijom manjini u Hrvatskoj – nerođenoj djeci!“, istaknuo je Krpina.

„Imat ćemo veselo, radosno ozračje s dobrom domaćom glazbom. Bit će puno različitih transparenata, dijelit ćemo majice i balone, da se stvori zdrava, vesela atmosfera, kakvu Hrvati vole. Nakon okupljanja na Branimirovoj obali, u dostojanstvu i miroljubivosti ćemo krenuti preko zadarskog mosta do Narodnog trga, prema Kalelargi i crkvi Sv. Donata. Na Forumu će nas dočekati pozornica na kojoj ćemo imati prigodni program. Bit će nekoliko govornika i glazba uživo. U prigodnom programu pristao je sudjelovati i Tomislav Bralić koji će otpjevati neke svoje hitove. Pozivam sve građane da nam se pridruže. Bit će izvanredna atmosfera puna glazbe, pjesme, šale, smijeha i radosti. Neovisno o političkom i vjerskom opredjeljenju, svi ljudi su dobrodošli. Vjerujem da ćemo imati nezaboravan dan koji će u Zadru pokrenuti tradiciju Hoda za život za dugo godina“, poručio je Krpina, koordinator zadarskog Hoda za život.