U „Aktualnom“ HKR-a predstavljeni projekti Hrvatskog Caritasa

Mons. Svalina pojasnio je da se odlukom hrvatskih biskupa Treća nedjelja došašća obilježava kao Nedjelja Caritasa, jer su ljudi u pripremi za veliki događaj dolaska Spasitelja svijeta u svijet posebno osjetljivi prema onima koji su u potrebi.

„Caritas živi od te nedjelje i za tu nedjelju. Potičemo naše vjernike i sve ljude dobre volje da prepoznamo potrebite u našem okruženju. Naša pomoć ne treba biti isključivo materijalna, ona može biti i naša blizina, zajedništvo. Potrebe su danas specifične, one nisu samo u materijalnom smislu kad je netko egzistencijalno ugrožen“, rekao je mons. Svalina. Osvrnuvši se na aktualnu pandemijsku krizu u kojoj su mnogi ostali bez posla, a k tome su i dva snažna potresa pogodila Zagreb i područje Sisačke biskupije gdje su ljudi u nekoliko sekundi ostali bez krova nad glavom, topline i sigurnosti, mons. Svalina rekao je da Caritas nastoji cijelo to vrijeme svjedočiti blizinu, zajedništvo, toplinu i brigu za čovjeka u potrebi.

Govoreći o međunarodnoj suradnji mr. sc.  Borko je istaknula da Caritas nastoji biti glas onih čiji se glas ne čuje, i čije su potrebe daleke. „Hrvatski Caritas preko mreže solidarnosti koju omogućava Caritas Internationalis sudjeluje u projektima pomoći u velikom katastrofama izazvanim elementarnim nepogodama, ratnim sukobima, u izbjegličkim kampovima, hrani gladne, školuje djecu, stipendira mlade koji su dio ustanova socijalne skrbi koje vodi Caritas. Mi smo ove godine zahvaljujući našoj suradnji s američkim Caritasom i Suverenim viteškim malteškim redom imali privilegij i čast pomoći jedan projekt Centra sv. Gerarda u jednom dijelu južne Afrike u čak sedam područja“, kazala je mr. sc. Borko.

Zamjenica ravnatelja Hrvatskoga Caritasa najavila je i projekt koji se pokreće uz 70. obljetnicu djelovanja Caritasa Internationalis. „U ponedjeljak 13. prosinca počinje nova globalna kampanja koju će Caritas Internationalis provesti u svim zemljama članicama diljem svijeta. Ona ima zajednički naslov ‘Djelujmo danas za bolje sutra’. Podloga joj je cjeloviti ljudski razvitak i Papina enciklika Fratelli tutti“, pojasnila je Borko.

Obzirom da je ova godina za Hrvatski Caritas bila u znaku potresa kao i pružanju žurne pomoći u vidu stambenih modula mons. Svalina je istaknuo da je ta pomoć nastavljena kroz drugu fazu: „Nova faza odvija se u koordinaciji sa Stožerom civilne zaštite za otklanjanje posljedica potresa na području Sisačko-moslavačke, Zagrebačke i Karlovačke županije. Razvili smo modul kuća u tri veličine i tražili smo način da se pristupom izgradnji tih objekata budući korisnici ne moraju baviti administracijom i pravnim pitanjima nego da samom izgradnjom objekt dobije lokacijsku, građevinsku i uporabnu dozvolu. To je dogovoreno u suradnji sa Središnjim državnim uredom za obnovu i stambeno zbrinjavanje“, rekao je mons. Svalina. Izrazio je nadu da će se u realizaciju projekta uključiti i biskupijski Caritasi te drugi unutar Hrvatske. Posebno je istaknuo poljski Caritas koji se snažno uključio u projekt izdašnijom donacijom kojom će se pokriti područje zbrinjavanja ljudi u trajnoj formi. Kazao je da su i susjedi Slovenci bili izdašni u toj pomoći. Zahvalio je i iseljenoj Hrvatskoj koja je pokazala svoje srce te svećenicima u našim misijama koji su animirali vjernike i dali povjerenje Hrvatskom Caritasu da umjesto njih odradi ovu veliku priču – krov nad glavom čovjeku na prostoru Banovine.

Ravnatelj Hrvatskoga Caritasa među ostalim se osvrnuo i na stvaranje pravnog okvira za djelovanje ove institucije. Hrvatski Caritas se kroz brojne velike akcije koje je organizirao, ali i u svakodnevnom radu susretao s brojnim poteškoćama pravne i organizacijske naravi i stoga je prepoznata potreba za jednim pravnim rješenjem, rekao je mons. Svalina. „Caritas ne može zamijeniti državu u njezinoj primarnoj zadaći, a to je briga za ljude kroz socijalni rad, odnosno zbrinjavanje. Ali, crkveno područje je specifično i nju ne može nitko zamijeniti na tome polju. I tu smo posebnost nastojali istaknuti i njegovati kroz cijeli ugovor tako da država prepozna Caritasovu specifičnost i da to na neki način zna vrednovati i usmjeravati na dobrobit onih ljudi zbog kojih mi postojimo“, rekao je mons. Svalina zahvalivši hrvatskim biskupima što su dali povjerenje da se može izraditi taj veliki projekt i Vladi Republike Hrvatske s brojnim ministarstvima koji su otvoreno dali konkretne prijedloge i primjere za rješavanje pravnih pitanja. Ravnatelj Hrvatskog Caritasa izrazio je nadu da će ugovor kroz nekoliko tjedana ugledati svjetlo dana, a potpisat će ga uime Vlade RH premijer Andrej Plenković te predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljić.

U emisiji je istaknuto da Caritas kao mreža ima oko 1500 župa s oko 1000 župnih karitativnih struktura u kojima se tijekom cijele godine mogu pronaći brojni načini uključenosti i djelovanja. Također je naglašeno da je u godini na izmaku registrirano oko 600 tisuća volonterskih sati od kojih je 10% odrađeno u smislu institucionalnog volontiranja. Mons. Svalina se kao srijemski biskup koadjutor osvrnuo i na djelovanje Caritasa u Srijemskoj biskupiji. Naglasio je da je tamošnji Caritas vrlo aktivan te izrazio nadu da će se naći novi putovi suradnje s ostalim biskupijskim Caritasima.