Odgovorne osobe na Katoličkim teološkim fakultetima u Austriji zabrinute su. U posljednjih deset godina na svim fakultetima bilježi se nagli i zabrinjavajući pad broja studenata. U nekim slučajevima ove godine je, u usporedbi sa stanjem od prije deset godina, upola manje studenata započelo studij teologije.

„U dramatičnoj smo situaciji. To se jednostavno mora vidjeti. I važno je sada razmisliti što učiniti“, rekao je salzburški teolog i bivši dekan salzburškog fakulteta prof. Alois Halbmayr u novoj epizodi teološkog podcasta (Theopodcast) „Diesseits von Eden“. Epizoda nosi provokativan naslov „Prašnjavi i otpisani? Kome više trebaju teolozi?“.

Postoje „pojedine svijetle točke“, smatra teologinja iz Linza Isabella Guanzini. Na primjer u pogledu novih kolegija u kojima se teološki predmeti kombiniraju s drugima iz humanističkih ili kulturoloških i ekonomskih znanosti, ali u isto vrijeme „trebalo bi ne zatvarati oči pred tim da će brojke i dalje sveukupno padati i da se one samo u ograničenoj mjeri mogu stabilizirati, pa i uz inovativne nove predmete i suradnju“.

Beč očekuje „oko 100“ novih studenata

U Salzburgu, na primjer, ima 13 novih prijava za specijalizaciju teologije i 30 za novu prvostupanjsku diplomu „Kršćanska kultura, komunikacija i preobrazba“ („Christliche Kultur, Kommunikation und Transformation“). Dekanica bečkog Katoličkog bogoslovnog fakulteta Andrea Lehner-Hartmann očekuje „oko 100“ novih studenata, a Filozofsko-teološko sveučilište u Brixenu do sada je prijavilo deset novih studenata za teologiju i 40 za novi sveučilišni kolegij „Primijenjena etika“ („Angewandte Ethik“). „Naravno, ovo nije puni studij, ali je ipak nešto“, kaže dekan u Brixenu prof. Alexander Notdurfter.

Razlozi za ovakav razvoj događaja višestruki su, objasnila je bečka dekanica i religijska pedagogica Lehner-Hartmann: S jedne strane, sveukupno pada broj studenata, a zatim je sve to povezano s kontinuiranom „opadajućom vjerskom socijalizacijom“. Također, ni „opća crkvena klima“ trenutačno „nije prikladna za motiviranje studenata“.

Dekan Notdurfter je dodao da fakultet u Brixenu osjeća posljedice „demografskog razvoja“ i niske stope nataliteta. Osim toga, prepreke koje postavljaju kanonski studiji, primjerice s jezičnim zahtjevima (latinski, grčki, hebrejski), vrlo su visoke i ponekad su današnjim studentima teške za preskočiti. „Okvirni uvjeti u crkvenim profesijama nisu baš motivirajući za mlade“.

Gubitak javne relevantnosti teologije

Uz te vanjske razloge, međutim, postoje i unutarnji problemi, priznaje Guanzini: „Ono što se u akademskoj teologiji uzima zdravo za gotovo postalo je vrlo upitno. Rekla bih da je teologija izolirana u kulturnoj sferi i da gubi važnost, osobito u kontekstu javnoga diskursa“. Kako bi se nadoknadio taj gubitak relevantnosti, bitno je svjesno tražiti društveni diskurs te da se teolozi i teologinje s tim suoče.

U skladu s tim, sugovornici su na početno pitanje „Kome još trebaju teolozi?“ odgovorili isticanjem da Crkva, društvo i sveučilište ni ubuduće neće moći bez teološke struke: Crkva treba teologiju „ako ne želi postati folklorni objekt religijskih znanosti“, društvo je treba „ako želi adekvatno klasificirati religiozno iskustvo“ te konačno, teologiju treba i sveučilište, „budući da teologija ondje donosi znanje koje pomaže osvijestiti znanost o vlastitim ograničenjima“, smatra Guanzini, a prenosi Vatican News.