U Dalju blagoslovljeno spomen-obilježje u sjećanje na žrtve Domovinskoga rata

Memorijalnu svečanost organizirala je osječko-baranjska podružnica Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora (HDLSK) koja je uz vodstvo Damira Buljevića 2009. godine postavila spomen-obilježje. Spomenik sjećanja na 1. kolovoz 1991. nalazi se ispred zgrade Policijske postaje Dalj, „svjedokinje“ ratnih stradanja“, u Ulici bana Josipa Jelačića 19. Bivši zatočenici nedavno su uz obilježje postavili jarbol te se, prvi put od Domovinskoga rata, u središtu Dalja zavijorio hrvatski stijeg koji je uz intoniranje hrvatske himne podigla Počasna garda Povijesne postrojbe „Hrvatski sokol“ iz Osijeka. Uz daljski toponim stradanja, župnik daljske Župe sv. Josipa zaručnika Blažene Djevice Marije vlč. Ante Mihaljević blagoslovio je stijeg i spomen-obilježje te predmolio zajedničku molitvu za poginule, nasilno odvedene, zatočene i nestale hrvatske branitelje i civile.

Program je otvorila i vodila ratna reporterka Glasa Slavonije Nevenka Špoljarić citirajući stihove „Himne slobodi“ Ivana Gundulića ispisane na spomen-ploči (Sva srebra, sva zlata, svi ljudski životi. Ne mogu biti plata tvojoj čistoj ljepoti.) o 420-oj obljetnici pjesnikova rođenja (1589.) koji su i danas aktualna znakovita zahvalnost Bogu za novi život u slobodnoj Hrvatskoj i za hrvatsku domovinu.

Također, na spomen-ploči piše da je podignuta 16. kolovoza 2009. „u spomen svim hrvatskim braniteljima i civilima zatočenim u Dalju 1991. – 1993.“ te je odana počast daljskim mučenicima, ratnim stradalnicima.

Damir Buljević podsjetio je na okupaciju hrvatskoga Podunavlja i zbivanja 31. srpnja 1991. na području današnje Općine Erdut. „Ovdje se nalazimo dan uoči samog 1. kolovoza kada su počeli zločini koje su počinili velikosrpski četnici i JNA. Ovdje je bilo devet logora i zatvora u kojima su bili hrvatski branitelji i civili, njih više od tisuću. Vrijeme nakon 1. kolovoza i nakon masakra nad hrvatskim braniteljima, policajcima i civilima je vrijeme koje je bilo strašno za ove stanovnike, za Hrvate i sav nesrpski narod u Dalju, kao i u cijeloj Općini Erdut. U spomen na sve stradale i na sve logoraše na ovom će se mjestu od sada vijoriti hrvatski barjak jer hrvatski stijeg nije tek neka krpa, već znak državnosti i znak slobode. On je i simbol svih naših ljudi, simbol naše države, slobode i pobjede u Domovinskom ratu. Smatram da bismo, mi Hrvati, trebali više isticati hrvatski barjak i pokazali koliko smo ponosni na njega, na našu hrvatsku zastavu koja će od sada biti prisutna na ovome mjestu. Svake godine ćemo ponosno podsjećati na značenje ovih datuma u domovinskoj povijesti“, poručio je.

Osječki dogradonačelnik Dragan Vulin naglasio je da se počast uz spomen-obilježje odaje svima koji su 1991. na tomu području bili zatočeni u srpskim koncentracijskim logorima te u mirnodopskoj nakani da se takvo što nikada ne ponovi i da bi mlađe generacije znale što se ovdje događalo, a to se postiže i pisanjem knjiga, snimanjem filmova da, što je najvažnije, buduće generacije znaju na koji način je izborena i koliko je skupo plaćena sloboda o kojoj danas pričamo“, kazao je.

Osječko-baranjski župan i hrvatski branitelj Ivan Anušić podsjetio je da je Dalj jedna od najkrvavijih epizoda bitaka i rata na istoku Hrvatske. „Pedeset hrvatskih branitelja i civila je ubijeno nakon ulaska srpskih snaga u Dalj. Nevjerojatna je činjenica da su dojučerašnji susjedi s kojima ste živjeli, razgovarali, susretali ih na ulici i mislili da ste prijatelji, počinili najveće i najsvirepije zločine… Nasuprot poštenoj vojnoj borbi vojnika na frontu u kojoj se gine, ovdje su mučili i ubijali civile i žene i djecu, maltretirali ljude te ih poslije bacali kao klade u Dunav te prikrivali svoj zločin prekapajući masovne grobnice nekoliko puta da ih se ne bi pronašlo. I dan-danas ne možemo pronaći sve naše mrtve i poginule jer oni to ne žele reći. Dan-danas svirepi zločini nisu kažnjeni jer nisu dostupni hrvatskom pravosuđu ili su ušli u aboliciju. Preduvjet suživota, u kojemu neće biti ‚ali‘, upitnika ni potpitanja, između Hrvata i srpske zajednice u Hrvatskoj je rješavanje zločina i pitanja o još 1500 nestalih u Domovinskom ratu“, ustvrdio je.

Svečanost su pratili duhovni stihovi, uz zahvalu svim sudionicima među kojima su bili zamjenik načelnika Općine Erdut David Sušac, načelnik Policijske uprave osječko-baranjske Ladislav Bece, poglavar „Hrvatskog sokola“ Miroslav Čakalić, mještani Dalja, branitelji i preživjeli zatočenici te članovi obitelji poginulih i nestalih ratnih žrtava.

Zajedništvo je nastavljeno uz bratsku trpezu koju je blagoslovio vlč. Mihaljević.