Matica hrvatska kao inicijator i pokrovitelj projekta darovala je hrvatskoj i europskoj kulturi trajni prilog proslavi 700. obljetnice Danteove smrti. Radovi šestorice autora – Vatroslava Kuliša, Tomislava Buntaka, Zlatka Kesera, Igora Rončevića, Antuna Borisa Švaljeka i Kuzme Kovačića – nova su „čitanja“ Božanstvene komedije u suvremenom likovnom jeziku, koja se pridružuju neprekinutoj sedmostoljetnoj tradiciji Dantea kao likovne teme.

Nakon što je otvorena u Zagrebu u Kabinetu grafike HAZU-a, a potom u Đakovu u Spomen-muzeju biskupa Strossmayera, izložba je zauzimanjem Udruge katoličkih intelektualaca i osječkog ogranka Matice hrvatske, uz organizacijsku pomoć Gradskih galerija Osijek otvorena u Galeriju Waldinger. Autor izložbe Milan Bešlić, likovni i književni kritičar prigodnim je riječima opisao autorske poetike šestorice likovnih umjetnika, koji su u potpunoj autorskoj slobodi likovno „prepjevali“ prizore onostrane zbilje. Vatroslav Kuliš i Tomislav Buntak interpretirali su temu Pakla, Zlatko Keser i Igor Rončević Čistilišta, a Raja Antun Boris Švaljek i Kuzma Kovačić.

„Danteovo je pjesništvo izrazito vizualno“, naglasio je Bešlić, „pjesnikov put determiniran je prostorom, priloškom oznakom mjesta u prostoru, i onom kroz sva tri pjevanja, to jest, putovanjem kroz tri različita prostora, Pakao, Čistilište, Raj“. Na važnost simboličke dimenzije prostora i perceptivnih očekivanja posjetitelja podsjetio je povjesničar umjetnosti Igor Loinjak, koji je kao kustos izložbe biranim rasporedom umjetnina u galerijski prostor povezao tematska odredišta i duhovne etimone umjetnina s aksiologijom svetoga prostora. O višestoljetnim sponama između talijanske i hrvatske književnosti od Marulićevih dana do suvremenosti te ulozi Matice hrvatske kao važnog kulturnog mosta između velikoga Firentinca i hrvatske kulture govorio je književni tajnik Matice hrvatske Božidar Petrač, povjesničar književnosti, književni kritičar i prevoditelj, koji je najavio i vlastiti prinos obljetnici proznim prijevodom Božanstvene komedije, čija se prva „kantika“ (Pakao) očekuje do kraja ove godine. Predsjednica Udruge katoličkih intelektualaca i članica predsjedništva osječkog ogranka Matica hrvatske Ružica Pšihistal podsjetila je na povezanost Danteove i Marulićeve obljetnice te naglasila da je Božanstvena komedija remek-djelo kršćanske duhovnosti koje pripada razdoblju uz koje se još uvijek vežu preživjeli stereotipi „mračno srednjovjekovlje“. Danteova eshatološka vizija „stanja duše nakon smrti“ jest alegorija, ali ne i pjesnička maštarija, teološki je artikulirana kao katedrala skolastičke misli i realizirana je u paradoksalnom obliku hiperrealizma onostranoga.

Prigodnim se riječima posjetiteljima obratila i voditeljica Gradskih galerija Osijek Ljerka Hedl, najzaslužnija za uspješnu organizacijsku provedbu izložbe te Vladimir Ham predsjednik Gradskog vijeća Osijek. Izložba ostaje otvorena do 20. siječnja 2022.