Knjigu je objavio Hrvatski fotografski centar u dva izdanja – na hrvatskom i engleskom jeziku te na albanskom i engleskom jeziku. Riječ je o dopunjenom izdanju objavljenom 1981. na albanskom i 1998. na hrvatskom i engleskom, upotpunjenom majstorskim fotografijama istaknutog fotografa Luke Mjede. Time se na više od 500 stranica dostojno predstavlja samostalni opus hrvatskog ranorenesanskog arhitekta i kipara albanskog porijekla Andrije Alešija, ali djela nastala iz suradnje s Jurjem Dalmatincem i u zajednici s Nikolom Firentincem, kao povijesni doprinos u formiranju hrvatske renesansne arhitekture.

Andrija Aleši rođen je oko 1420. u Draču i redovno se potpisivao kao Dračanin, iako je rano napustio Albaniju. Kao mladić izučavao je kamenoklesarstvo u Zadru. Ostao je u Dalmaciji te se istaknuo oblikovanjem javnih i privatnih palača u Splitu, Rabu i Trogiru, krstionice u Trogiru, reljefā svetog Jeronima i kapela na Marjanu te kapele blaženog Ivana u Trogiru i portala crkve Svete Marije na Tremitima, izrađenih u zajednici s Nikolom Firentincem.

Krstionica u katedrali svetog Lovre u Trogiru realizirana između 1460. i 1467. prvo je renesansno djelo nastalo u Hrvatskoj, u isto vrijeme kada se renesansa počela formirati u Italiji i nekoliko desetljeća prije nego se počela javljati u drugim zemljama Europe.

Andrija Aleši umro je oko 1505. u Splitu, a na nadgrobnoj ploči u crkvi Svetog Duha naziva se „Andreas Alexius Epirota Dirachinus nobilis genere civis Spalatinus ob merita factus“ (Andrija Aleši Epirac Dračanin, zbog svojih zasluga ugledni splitski građanin).

Akademik Mutnjaković opširno je predstavio djelovanje Andrije Alešija. Istaknuo je da je predispozicije za antičko shvaćanje arhitekture stekao još u Draču u čijoj je okolici bilo mnoštvo ruševina antičkih spomenika, te ih nadogradio u novom zavičaju.

Na predstavljanju su govorili i predsjednik HAZU-a akademik Velimir Neidhardt koji je istaknuo zasluge akademika Mutnjakovića za afirmiranje baštine hrvatskih graditelja poput Jurja Dalmatinca i Lucijana Vranjanina, ali i pape hrvatskog porijekla Siksta V. koji je urbanistički uredio Rim, te akademik Vladimir Marković i albanski veleposlanik Riza Poda. Luka Mjeda je, pak, izrazio zahvalnost konzervatorima i restauratorima zahvaljujući kojima su djela Andrije Alešija sačuvana i nakon više od 500 godina.

Na predstavljanju su bili i veleposlanici Kosova i Sjeverne Makedonije, Martin Berishaj i Milaim Fetai, ravnatelj Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i medija Davor Trupković te predstavnici albanske manjine u Zagrebu.