U HKLD-u predstavljen „Križni put s desnim razbojnikom“ dr. Bodrožića

Knjižica je nastala na inicijativu članova HKLD-a koji su u rujnu 2023. hodočastili u Svetu zemlju, kao znak zahvale svom duhovniku prof. Ivanu Bodrožiću za duhovnu obnovu tijekom hodočašća te njegovu posvećenost Hrvatskom katoličkom liječničkom društvu.

Nakon pozdravnih riječi prof. dr. Roka Čivljaka, predsjednika HKLD-a, koji je ispred izdavača knjige predstavio ovo i ostala tiskana izdanja HKLD-a, „Križni put“ predstavio je prim. dr. sc. Ivan Ćelić kao urednik izdanja. „Razmatranje otajstava Muke Gospodnje u Svetom Gradu ima poseban intenzitet i značenje“, istaknuo je prim. Ćelić te nastavio: „Samo oni koji u Jeruzalemu mole pobožnost križnog puta mogu reći ‘ovdje’. Ovdje, na ovome mjestu, Isus je osuđen na smrt; ovdje je umro na križu; i ovdje, na ovome mjestu, on je oživio od mrtvih i ustao iz groba, učinivši cijelu zemlju domom svoje djece.“ Pobožnost križnog puta ima svoje podrijetlo u evanđeoskim izvješćima o Isusovoj muci i smrti. Razni evanđelisti prikupljali su priče o Gospodinovom životu, ali ne na način kako se danas piše životopis ili provodi neko ispitivanje. Od 1880. godine franjevačka zajednica svakog petka s početkom u 15 sati predvodi križni put ulicama Jeruzalema. Danas Via Dolorosa slijedi samo dio onoga što bi bio put kojim je Isus prošao od pretorija do mjesta pogubljenja. Via Dolorosa nije samo ulica nego ruta koja se sastoji od dijelova nekoliko ulica, a podijeljena je između muslimanske i kršćanske četvrti, pojasnio je prim. Ćelić.

Drugi predstavljač „Križnog puta“ bio je prof. dr. Taras Barščevski s Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. „U svom Križnom putu s desnim razbojnikom, duhovnik HKLD–a prof. dr. Ivan Bodrožić nudi nam duboko molitveno razmatranje Isusove muke od osude na smrt do polaganja njegova tijela u grob prolazeći kroz četrnaest postaja Križnoga puta. No čini to iz jedne nove i veoma sugestivne perspektive desnog ili dobrog razbojnika, koji prati Isusa kroz cijeli njegov Križni put, od osude na smrt do smrti na križu i polaganja u grob. Noseći za Isusom svoj križ mržnje i grijeha, bezdušnosti i bezobzirnosti prema drugima, razbojnik kroz različite postaje prolazi i svoj put obraćenja, tako da će i sam umirući u mukama i bolovima moći ponoviti za Isusom: ‘Oče, u ruke tvoje predajem duh svoj’, dok će njegovo mrtvo tijelo prihvatiti u svoj majčinski zagrljaj ona u čijem je krilu bilo satkano Isusovo tijelo. Snažan je to poziv što ga autor Križnog puta s desnim razbojnikom upućuje svojim originalnim promišljanjem ove tradicionalne pobožnosti da noseći za Kristom na svoje križeve boli i grijeha i mi nađemo svoj put obraćenja i iscjeljenja u Onome tko je liječnik duše i tijela“, istaknuo je prof. Barščevski.

Riječi pozdrava i zahvale okupljenima je uputio i sam autor. Zahvalivši izdavaču i pojedincima koji su se angažirali u pripremi ovoga izdanja, prof. Bodrožić je istaknuo kako je ovaj Križni put zamišljen kao jedan veliki liječnički pothvat i spasenjski zahvat. „Gospodin je na primjeru desnoga razbojnika ostvario sve ono što mu je bio stvarni cilj za javnoga djelovanja. Ako je sam rekao da ne treba zdravima liječnik, već bolesnima, želio se predstaviti kao liječnik. I on je to i bio. No s druge strane, njegova liječnička služba pretpostavlja spasenjsko liječenje, a ne tek neku vrstu uslužnoga liječenja na isključivo ljudski način. Desni ili dobri razbojnik primjer je toga, jer je riječ o čovjeku koji je tjelesno bio zdrav, ali u duši bolestan, jer je živio od razbojništva. Vjerovao je u oružje kao sredstvo dokazivanja i oruđe mogućega napretka, a na kraju shvatio da je to križ. On je dopustio da ga milost Božja zahvati i liječi na svakom koraku koji je doživio na križnome putu. Do vrha Kalvarije i do uspona na križ, bio je izliječen od svoje nevjere, svoje tvrdokornosti i bezboštva, te je primio milost spasenja“, pojasnio je svoju ideju Križnoga puta s desnim razbojnikom prof. Bodrožić.

Kako je svega nekoliko tjedana po povratku hodočasnika u Hrvatsku započeo oružani sukob u Svetoj zemlji, sukob koji je uzrokovao humanitarnu katastrofu i patnju brojnih stanovnika ratom zahvaćenih područja, članovi HKLD-a posvetili su ovo izdanje Križnoga puta ne samo svojim članovima već i svima koji su tijekom ove korizme, uz pomoć ove knjižice, spremni moliti za mir u svijetu, naglasio je na kraju ovoga okupljanja prof. Čivljak. To je i razlog zašto su urednici knjižicu popratili fotografijama hodočasnika s hodočašća u Svetoj zemlji, a za naslovnicu odabrali fotografije dr. Ranka Ladavca iz Pule: jednu koja prikazuje natpis Via dolorosa na hebrejskom, arapskom i latinskom jeziku koji se nalazi na jednoj od kuća duž jeruzalemskog križnog puta, a drugu koja prikazuje autora za oltarom crkve sv. Josipa u Nazaretu gdje su članovi HKLD-a molili za sve preminule članove Društva i mir u svijetu. Predsjednik HKLD-a zahvalio je i Almi Šimunec-Jović na izradi prijeloma i oblikovanja knjige, kao i mr. Stjepanu Katiću čije slike postaja križnoga puta (Križni put, 3. ciklus, 1998.) krase ovo izdanje.