U Hrvatskoj u 2021. godini umrlo 20,6 posto više ljudi u odnosu na petogodišnji prosjek
Foto: Tomislav Miletić/Pixsell // Porazni podaci smrtnosti u Republici Hrvatskoj u 2021. godini
Zagreb (IKA)
U Hrvatskoj je u prošloj godini umrlo ukupno 63.611 ljudi, što je za 20,6 posto ili 10.866 umrlih više u odnosu na prosječan broj umrlih u razdoblju od 2015. do 2019. godine, pokazuju privremeni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS), javlja Hina u petak 28. siječnja.
U razdoblju otkad je službeno proglašena epidemija COVID-19 u Hrvatskoj, broj umrlih od ožujka 2020. do prosinca 2021. porastao je za 16,9 posto u odnosu na petogodišnji prosjek (2015.-2019.) za isto razdoblje, odnosno umrlih je bilo 16.146 više.
Samo u prosincu 2021. zabilježeno 7313 umrlih
Prema privremenim podacima, u Hrvatskoj je u prosincu 2021. zabilježeno 7313 umrlih, što je porast za 57,6 posto u odnosu na petogodišnji prosjek za isti mjesec, odnosno 2672 umrlih više.
Dosad najviše umrlih u Hrvatskoj u jednome mjesecu, njih 7608, bilo je u prosincu 2020. godine. U odnosu na petogodišnji prosjek za isti mjesec, to je povećanje od 63,9 posto ili 2967 umrlih više.
DZS je napravio grafikon koji prikazuje podatke o umrlima po mjesecima od siječnja 2020. do prosinca 2021. i prosječan broj umrlih za razdoblje 2015.-2019., iz čega je vidljivo da broj umrlih u 2020. i 2021. u više mjeseci iskače nad prosjekom.
U petogodišnjem razdoblju, najviše ljudi umiralo je u siječnju (u prosjeku njih 5485), a potom u ožujku (4797), prosincu (4641) te u veljači (4615), ali krivulja umrlih nije imala mnogo veći porast tijekom tih zimskih mjeseci u odnosu na ostatak godine.
S druge strane, u dvije pandemijske godine krivulja umrlih bilježi značajan porast koji počinje već u listopadu (4826 umrlih 2020. i 4764 umrlih 2021.), kulminira u prosincu i potom pada do veljače.
Najveći pad sklopljenih brakova tijekom prvog lockdowna
DZS napominje da privremeni podaci o umrlima nisu potpuno usporedivi s konačnim podacima jer se privremeni podaci odnose na mjesec upisa u državne matice, a ne na mjesec događaja.
Također su objavljeni privremeni podaci o sklopljenim brakovima, koji pokazuju da je ukupan broj sklopljenih brakova lani bio 19.946, što je za 0,6 posto ili 112 sklopljenih brakova manje u odnosu na prosječan broj u razdoblju 2015.-2019.
U razdoblju od proglašenja epidemije, broj sklopljenih brakova od ožujka 2020. do prosinca 2021. manji je za 12,9 posto u odnosu na petogodišnji prosjek za isto razdoblje, odnosno sklopljeno je 4979 brakova manje.
Daleko najveće odstupanje od prosjeka zabilježeno je tijekom proljeća 2020., kada je na snazi bio prvi lockdown i kada su vjenčanja imala stroga epidemiološka ograničenja. Tako je, primjerice, petogodišnji prosjek za travanj 1695 sklopljenih brakova, a 2020. sklopljeno ih je tek 288.
Podaci o stanovništvu starijem od 65 godina pokazuju kako je svaki peti stanovnik Hrvatske u dobi od 65 ili više godina, a u toj populaciji veći je broj žena. Starijih žena u dobi od 65 ili više godina starosti 2020. godine bilo 508.558, a muškaraca 354.105.
Očekivano trajanje života u 2020. u odnosu na 2019. smanjilo se za 0,7 godina i za muškarce i žene, izvijestila je Hina u petak 28. siječnja.