Na početku su se prisutnima obratili autor postava izložbe Stanko Špoljarić, rektor Josipova svetišta mons. Antun Sente, ml. te, uime prezentiranih umjetnika, Tomislav Kršnjavi. Izložbu je otvorio dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Josip Šimunović. Program otvorenja vodila je predsjednica Udruge za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić“ dr. sc. Tanja Baran, a članice Družbe sestara Služavki Malog Isusa su glazbeno animirale susret. Pozdravljajući više od stotinjak prisutnih, mons. Sente je objasnio da je izložba nastavak izložbe „Ljepota svetog Josipa I“ koja je ostvarena prije tri godine u Godini svetog Josipa.

Na temelju toga iskustva umjetnički voditelj Galerije „Martin Borković“ Stanko Špoljarić i ja bili smo ohrabreni krenuti u organiziranje i postavljenje nove izložbe, istaknuo je mons. Sente. Zapravo, želja nam je da ovdje u Josipovu svetištu stvorimo fundus umjetnina hrvatskih umjetnika koji će, otvoreni Božjim nadahnućima, stvarati umjetnička djela o temi „Otac“. Nešto slično kao što postoji galerija „Majka“ na Humcu u Hercegovini, pojasnio je te dodao da su u tome uspjeli. Ovo je već ili tek drugi put da otvaramo novu izložbu s novim umjetničkim djelima, rekao je mons. Sente te zahvalio umjetnicima na odazivu ovome potrebnom projektu.

Govoreći o prezentiranim likovnim izričajima, Špoljarić je između ostaloga rekao: „Djela su osmišljena jakim autorskim pečatom i u primjerima naglašene realistične marnosti u tvorbi detalja i cjeline kompozicije, te manje ili veće ekspresionistički razvedene forme s likovima postavljenim u slojevitosti prostora, asocijativnosti figurativnog, sve do slutnje oblika apstraktnog karaktera. S djelima izrazite kolorističke zvučnosti, blažim nijansiranjem kromatskih partija, ali i svođenja na pitomu tonsku usklađenost. S crtovljem dominantne opisnosti, ali i prepletom linija u samoj strukturi površine. A u kiparskoj dionici izložbe dodiruju se djela klasičnog koncepta i sadržajne simbolike, s poštivanjem tvarnosti materijala. Ovo navođenje likovnih pristupa vezano je uz analizu forme, gradivne osnove tematike sakralnog ozračja. Punim predanjem sadržaju meditativnošću, pa i molitvom, predstavljeni slikari i kipari nadilaze puku činjeničnost, stanjima gdje se ono ljudsko povezuje s nebeskim. S dostojanstvenošću sveca i u ‘običnosti’ ambijenta, sa stalnim iskazivanjem unutrašnje ljepote. S citiranjem narativnog, svete zbilje mističnog, ali i prožetosti svjetlom, stvarnim i metaforičnim, u snazi dubine duhovnog“.

Hrvatski narod štuje svetog Josipa, hodočasti u velikom broju u Nacionalno svetište u Karlovac, prenoseći tu bliskost u svoje domove. Jednostavno rečeno, voli svoga sveca. A ova izložba prilog je tom zajedništvu. I više je od umjetničkog događaja, prava je svečanost vjere, protumačio je Špoljarić. Drago mi je da na završetku znanstvenog skupa mogu otvoriti ovako prekrasnu izložbu zahvaljujući organizatorima te potičući same umjetnike da i dalje budu otvoreni Božjem nadahnuću te i dalje stvaraju ovakva predivna djela, rekao je prilikom otvaranja prof. dr. Šimunović.

Otvaranju izložbe prisustvovalo je mnoštvo posjetitelja te osmero umjetnika: Tomislav Kršnjavi, Linda Milić Kršnjavi, Hrvoje Ljubić, Kristina Mareković, Marijan Jakubin, Robert Budor, Ivan Branko Imrović Krešimir Nikšić. Pored navedenih autora, na izložbi su još izložena djela Josipa Botterija Dina, Ivana Ivice Marekovića, Ivane Ćavar, Dore Miholjević, Marije Puzak, Marije Galić, Karin Grenc, Iris Mihatov Miočić, Vida Vučak, Željka Mareković Mareka, Branimira Dorotića, Vjere Rajzer, Samuele Premužić, Spomenke Zdravke Milić, Marijana Ivana Čagalja, Josipa Škerla i Miše Baričevića, izvijestili su iz Svetišta.