Križevačka eparhija je sljednica Marčansko-svidničke eparhije kojoj se tada sjedište nalazilo u Manastiru sv. Mihaela Arkanđela u Staroj Marči pokraj Kloštra Ivanića, a koja je nastala 1611. godine. Potporom carice Marije Terezije i odredbom pape Pija VI. bulom „Charitas illa“ od 17. lipnja 1777., nakon dokinuća marčanske, osnovana je nova grkokatolička biskupija – Križevačka eparhija sa sjedištem u Križevcima.

Skup je okupio dvadesetak izlagača, među kojima su bili akademici, doktore znanosti i stručnjaci, a organizirali su ga zajednički Križevačka eparhija, Hrvatski institut za povijest, Zavod za znanstvenoistraživački umjetnički rad HAZU Koprivničko-križevačke županije, Družba Braće Hrvatskog zmaja – Zmajski stol Križevci, Povijesno društvo Križevci i Ogranak Matice hrvatske Križevci, pod pokroviteljskom Grada Križevci.

Pozdravne riječi na početku skupa uputio je križevački vladika mons. Milan Stipić, koji je, između ostaloga, rekao: „Od srca pozdravljam sve koji su sudjelovali u organiziranju ovog znanstvenog skupa i organizacijski odbor. Križevačka eparhija bila je veoma aktivna u društvenom, kulturnom i političkom životu kroz nekoliko proteklih stoljeća, a što ćemo imati priliku čuti kroz današnja izlaganja. Također, Križevačka eparhija dala je mnoge značajne ljude u životu Hrvatske i cijeloga ovoga prostora, a također se može pohvaliti i izrazito bogatom kulturnom, umjetničkom i povijesnom baštinom“, rekao je vladika Stipić.

Ravnatelj Hrvatskog instituta za povijest Miroslav Akmadža u pozdravnom je govoru rekao kako vjeruje da će se kroz izlaganja saznati dosta od onoga što se već znalo ali i ono manje poznato te da će zbornik donijeti kvalitetne radove i biti poticaj za buduće mlade istraživače. „Drago mi je da smo imali priliku sudjelovati u organizaciji ovog znanstvenog skupa. Naš jedini uvjet za sudjelovanjem bio je da skup bude na visokoj znanstvenoj razini i taj uvjet je ispunjen. 250 godina nije malo ni u dugoj crkvenoj povijesti, ali Grkokatolička Crkva na ovim prostorima je, iako brojčano mala, bila vrlo raširena i biskupi koji su bili na čelu Križevačke eparhije bili su često vrlo ugledni i značajni sudionici biskupske konferencije te su imali vrlo važne uloge u društvu“, kazao je prof. Akmadža.

Pozdravne riječi i zahvale na početku skupa uputio je upravitelj Zavoda Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Križevci Ivan Peklić: „Uspjeli smo napraviti ovaj vrlo kvalitetan skup s eminentnim hrvatskim znanstvenicima. Tome je mnogo doprinio Hrvatski institut za povijest, Zavod HAZU Križevci te Povijesno društvo Križevci koje je na svojim leđima podnijelo veći dio organizacijskog dijela, a organizaciji je doprinio i Ogranak Matice hrvatske. 1995. godine počeli smo s uređenjem biskupske knjižnice i spašavanjem blaga koje se doslovno nalazilo na podu. Organizirali smo i prve izložbe, a sve to je doprinijelo da dođe do ovog skupa i da možemo reći da smo jedan korak napravili. Predstoji nam još mnogo posla, prvenstveno na uređenju biblioteke, ali i arhiva“, zaključio je Peklić.

Predsjednik Povijesnog društva Križevci dr. Dejan Pernjak istaknuo je koliko vremena i truda je potrebno da bi se dosegla ovakva razina skupa. „S idejom smo krenuli u veljači ove godine. Zamisao je bila da se skup održi u svibnju, no sada je jasno zašto je za pripremu skupa ipak trebalo osam mjeseci i možda ni to nije bilo dovoljno“, kratko je uvodno kazao dr. Pernjak.

Zamjenik pročelnika Zmajskog stola u Križevcima Hrvoje Petrić rekao je kako će ovaj skup sasvim sigurno otvoriti nova istraživačka pitanja te odgovoriti na mnogo toga što je moguće znati o Križevačkoj eparhiji, ali i o Marčanskoj eparhiji koja joj je bila prethodnica. „Ovaj znanstveni skup zamišljen je kao jedan od važnih koraka prema dalje. 250. obljetnica eparhije 2027. godine mogla bi biti zaokružena jednim monografskim djelom. To nije pitanje samo hrvatske povijesti, nego i mnogo šire“, kazao je Petrić.

Pročelnik Grada Križevaca Sandro Novosel zaželio je dobrodošlicu svima uime križevačkog gradonačelnika Marija Rajna. „Vrlo rado smo prihvatili pokroviteljstvo nad ovim skupom. Drago mi je da je i Grkokatolička eparhija premjestila svoje sjedište u Križevce te da će što više poticati kulturni život u gradu“, rekao je pročelnik Novosel te zaželio svima uspješan rad.

Prvu temu na skupu iznio je Božidar Balenović govoreći o povijesti mjesta i lokaliteta Marče i Stare Marče gdje je bilo sjedište prve sjedinjene zajednice katolika bizantskog obreda u Hrvatskoj. O doprinosu križevačkog ogranka Matice hrvatske otkrivanju i čuvanju grkokatoličke kulturne baštine u Križevcima govorila je predsjednica Ogranka Renata Husinec. O bogatom i još uvijek do kraja neistraženom arhivu Križevačke eparhije govorio je umirovljeni križevački vladika mons. Nikola Kekić koji je osobno već 80% arhiva pregledao i popisao.

Mr. o. Vladimir Sedlak, župnik Petrovaca, održao je predavanje na temu „Od crkvene unije do partikularne Crkve u punom smislu riječi – ekleziološka novina bule ‘Charitas illa’“ osvijetlivši s pravno-kanonske strane razvoj crkvene strukture Križevačke eparhije kao samosvojne Crkve (sui iuris) unutar Katoličke Crkve.

Dr. Edina Lovas govorila je o osnivanju Križevačke eparhije u kontekstu crkvene politike Marije Terezije koja je pravno sredila status istočno-katoličkih zajednica na području svoje monarhije i omogućila im nesmetani rast i razvoj.

Povjesničar Šime Zeko iz Splita istražio je i izložio suodnos dokumenata papinske bule „Charitas illa“ i dokumenta Marije Terezije o osnutku Križevačke eparhije. O. dr. Robert Rapljenović, svećenik i profesor na Istočnom institutu u Eichstattu u Njemačkoj, predstavio je lik i djelo biskupa Bazilija Božičkovića (1719-1785) kao branitelja čistog katoličkog pravovjerja, koji je bio rodom iz okolice Križevaca te je bio posljednji marčanski, a prvi križevački vladika te bio vrlo utjecajan crkveni velikodostojnik u Habsburškoj monarhiji u svom vremenu.

Dr. Zoran Grijak održao je predavanje o nastojanjima vrhbosanskoga nadbiskupa Josipa Stadlera za utemeljenjem grkokatoličke biskupije u Sarajevu s posebnim osvrtom na nerealizirani put križevačkoga biskupa Julija Drohobeczkog u Sarajevo 1900. godine s obzirom na političke prilike toga vremena i protivljenja tadašnjih vlasti.

U drugom dijelu skupa, u poslijepodnevnim satima, održana su predavanja iz novije povijesti i kulturne baštine Križevačke eparhije. Luka Marinković prikazao je život i djelo glasovitog križevačkog biskupa i mecene Julija Drohobeczkog. Daniel Patafta održao je predavanje: „Srpska pravoslavna crkva i grkokatolici u Kraljevini SHS/Jugoslaviji“. Ivan Peklić govorio je o životu i djelu križevačkog biskupa Janka Šimraka koji je djelovao kao biskup u posebno teškim okolnostima Drugog svjetskog rata, dok je Vladimir Huzjan govorio o nemilom događaju gađanja kamenjem biskupa Janka Šimraka u okolici Varaždina 1927. godine.

Đuro Škvor predstavio je lik i djelo vladike Joakima Segedija, a Marino Erceg je govorio o slučaju navodnog članstva vladika Segedija u svećeničkom udruženju te o teškom položaju grkokatoličkih svećenika između odanosti crkvenoj hijerarhiji i manipulacija komunističkoga režima. Miroslav Akmadža i Domagoj Novosel govorili su o posebnim okolnostima odnosa biskupa Gabrijel Bukatka i komunističkih vlasti u vremenu između 1945. i 1981. godine. Ivan Armanda prikazao je život i djelovanje majke Irene Smičiklas (1916-2012), redovnice bazilijanke kao i o njezinu doprinosu proučavanju i očuvanju kulturne baštine Križevačke eparhije.

Završna izlaganja bila su posvećena osobito vrijednoj biblioteci Križevačke eparhije. Knjižnicu i njezina najdragocjenija djela predstavila je Suzana Knežević, a o zaštiti knjižne građe govorila je Željkica Hrlec Berend. O protestantskim piscima i knjigama u knjižnici govorio je Luka Ilić. Sudionici su nakon završne rasprave i završne riječi te zahvale mons. Milana Stipića, razgledali knjižnicu. Zaključeno je da će se do završne proslave 250. obljetnice Križevačke eparhije izdati zbornik radova gdje će se naći i radovi onih sudionika koji nisu mogli sudjelovati u radu skupa, a prijavili su teme.

Skup je završen Božanskom liturgijom sv. Ivana Zlatoustoga u katedrali Presvete Trojice koju je služio križevački vladika Milan Stipić, zajedno s vladikom u miru Nikolom Kekićem, svećenicima i đakonima.