Na znanstvenom skupu sudjelovali su znanstvenici iz cijele Hrvatske i izvan hrvatskih granica. Cilj je bio potaknuti istraživanje nedovoljno poznatoga tē u povijestima hrvatske književnosti, znanosti i nastavi zanemarenoga dijela hrvatske književnosti sa željom premošćivanja umjetno stvorenih diskontinuiteta u hrvatskoj književnosti i kulturi općenito.

Svečanost otvorenja počela je pozdravnim govorom predsjednice Udruge za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić“ naslovne docentice dr. sc. Tanje Baran koja je okupljenima predstavila Križevce kao iznimno snažno vjersko središte još iz davnina. Ispripovijedala je da su u Udruzi „Dr. Stjepan Kranjčić“ na ideju o održavanju višegodišnjega znanstvenoga ciklusa došli nakon što su objavili knjigu književnih radova križevačkoga župnika na glasu svetosti Stjepana Kranjčića „Zašto me pozvao Gospod?“ te nakon što već više godina redovito organiziraju dva natječaja za kršćansku književnost koji su na nacionalnoj razini Susret hrvatskoga duhovnoga književnoga stvaralaštva „Stjepan Kranjčić“ („Književni Kranjčić“) i Susret hrvatskoga dječjega duhovnoga stvaralaštva „Stjepan Kranjčić“ („Dječji Kranjčić“). Sudionike je pozdravio križevački župnik Stjepan Soviček, a uime suorganizatora skupa izv. prof. dr. sc. Karolina Vrban Zrinski s Fakulteta hrvatskih studija i Luka Tripalo iz Glasa Koncila. Prvu sesiju otvorio je predsjednik Organizacijskoga odbora skupa „Hrvatska književnost kršćanskoga nadahnuća“ prof. dr. sc. Danijel Labaš.

Uvodno predavanje „Književni poticaji Stjepana Kranjčića“ održala je Tanja Baran. Nakon toga je Ivan Bekavac-Basić u predavanju „Naši suvremenici – hrvatski pisci i pjesnici – praktični vjernici“ upoznao nazočne sa stvaralaštvom četiriju suvremenih pisaca kršćanskoga nadahnuća. Tamara Bodor govorila je o zanemarenoj hrvatskoj književnici, emigrantkinji Nadi Kesterčanek Vujici i njezinoj recepciji u emigrantskom časopisu „Hrvatska revija“. Zatim je Mirko Ćurić predstavio zanimljiva književna ostvarenja slavonskog pisca i svećenika Nikole Tordinca, a prvu sesiju završio je Mark Gjokaj sintezom stvaralaštva Marka Marulića. Nakon kratke pauze drugu sesiju počela je Sanja Nikčević svojom tezom o tome kako je iz kanona izbačena kršćanska poruka, a o novim spoznajama u marulologiji sudionici su saznali iz predavanja Zvonka Pandžića „Poetika Marka Marulića iz hermeneutike sv. Augustina“. Suzana Peran i Anđelka Raguž predstavile su rezultate komunikološkog istraživanja o hrvatskoj kulturnoj baštini na stranicama katoličkih tiskovina, a Jasna Šego podsjetila je na značajne hrvatske pjesnike koji su svoje stihove posvetili hrvatskom jeziku. Posljednje izlaganje održala je Ana Tereza Želinski koja je predstavila zanimljiva etnološka istraživanja Klakarčana u Brodskom Posavlju.

Znanstveni skup održan je uz potporu Grada Križevaca, a radovi će biti recenzirani i tiskani u časopisu „Kroatologija“ Fakulteta hrvatskih studija tijekom 2025. godine. Sedmi znanstveni skup „Hrvatska književnost kršćanskoga nadahnuća“ planira se za jesen 2026.