Ovogodišnja tema bila je „Čovječanstvo i umjetna inteligencija: pogled u budućnost, opredjeljenje Crkve“. Tema je bila dio dvogodišnjeg procesa koji je započeo na prošlogodišnjem susretu na Cipru, u organizaciji CCEE-a, na kojem se govorilo o umjetnoj inteligenciji, lažnim vijestima i komunikacijskim izazovima, stoji u priopćenju Sekcije za društvene komunikacije CCEE-a uz napomenu da su ovogodišnju raspravu svojim predavanjima i sudjelovanjem obogatila i tri katolička medijska ravnatelja.

Predsjedao je pročelnik Sekcije društvenih komunikacija CCEE-a i biskup portugalske biskupije Funchal Nuno Brás da Silva Martins. Susret je moderirao glasnogovornik CCEE-a vlč. Antonio Ammirati, a sudionike je pozdravio i bivši generalni tajnik CCEE-a mons. Duarte da Cunha.

Među sudionicima iz 21 europske zemlje (Albanija, Austrija, Bugarska, Češka, Irska, Italija, Luksemburg, Mađarska, Malta, Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunjska, Rusija, Slovačka, Španjolska, Švicarska, Ukrajina te predstavnica pet nordijskih zemalja) sudjelovali su također predstavnici – Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine mons. Ivo Tomašević, Hrvatske biskupske konferencije Zvonimir Ancić i Slovenske biskupske konferencije vlč. Gabriel Kavčić. Među trojicu predavača, uvršten je glavni urednik Glasa Koncila Branimir Stanić. Biskupsku konferenciju nordijskih zemalja predstavljala je Hrvatica Kristina Hellner iz Švedske.

U okviru susreta, sudionici zasjedanja su hodočastili u Marijansko svetište Gospe Fatimske, oko 100 kilometara sjeverno od Lisabona te, upoznati s poviješću svetišta, molili su Marijin zagovor. Na putu prema Fatimi pohodili su gradić Batalha i razgledali bivši domikanski samostan Djevice Marije čiju je gradnju započeo Ivan I. Portugalski nakon pobjede nad Kastiljcima u bitki kod Aljubarrote 1385. godine. Osim u sjemenišnoj kapelici sudionici su slavili misu i Jeronimitskom samostanu (Mosteiro dos Jerónimos) u starom dijelu Lisabona u kojem se nalazi grob moreplovaca Vasca da Game i u koji su, prije polaska, dolazili moliti brojni moreplovci.

U uvodnom pozdravu, predsjednik Portugalske biskupske konferencije biskup biskupije Leiria–Fatima mons. José Ornelas, iznio je presjek povijesti i situacije Katoličke Crkve u Portugalu. Progovorio je i o poslanju portugalske Crkve u nekadašnjim njezinim kolonijama. Između ostalog, kazao je da se Katolička Crkva u Portugalu, nakon revolucije karanfila 1974. godine kojom je okončana diktatura, već ustrojila na „sinodalni“ način uključujući snažno vjernike laike. Biskup Ornelas također je primijetio da je više od 60 % portugalskih socijalnih ustanova pokrenuto ili su u vlasništvu Katoličke Crkve. Crkva u Portugalu također se odredila svojim odgovorom na zlostavljanje.

Prorektor Sveučilišta u Lisabonu prof. Henrique Leitão održao je predavanje o pitanjima koje umjetna inteligencija stavlja pred ljude. Optimistično je ocrtao mogućnosti koje pruža razvoj umjetne inteligencije, posebice Chat GPT, odnosno generativni chatovi, ali je istovremeno pojasnio razlike između umjetne inteligencije i ljudskih bića. Osvrćući se detaljnije na temu izlaganja primijetio je da umjetna inteligencija polazi od opsežne količine podataka kako bi definirala rješenja temeljena na vjerojatnosti, dok ljudski mozak polazi od minimalne količine podataka i tu nalazi objašnjenja. Na kraju je govorio o učincima koje upotreba umjetne inteligencije može imati na osobnu slobodu.

Tajnik vatikanskog Dikasterija za komunikacije mons. Lucio Adrián Ruiz posebno se usredotočio na stav Svete Stolice o umjetnoj inteligenciji iznoseći na vidjelo da stavljanje naglaska na umjetnu inteligenciju donosi rizik da uređaji postanu protagonisti. Mons. Ruiz je ustvrdio da se „oruđe koristi, a kultura privikava“ i zatim ustvrdio da taj razvoj predstavlja odgojni izazov, ali i izazov na teološkoj razini.

Dvije ravnateljice i jedan ravnatelj katoličkih medija održali su predavanja i sudjelovali u diskusiji: ravnateljica španjolskog tjednika „Alfa y Omega“ Cristine Sanchez Aguilar, ravnateljica francuske katoličke televizije „KTO“ Philippine de Saint-Pierre i glavni urednik hrvatskog katoličkog tjednika „Glas koncila“ Branimir Stanić.

Ravnateljica Sanchez Aguilar istaknula je potrebu za profesionalizacijom vjerskih informacija čime bi se, smatra, prevladalo pitanje lažnih vijesti i odgovorilo na izazove umjetne inteligencije. Pozvala je da se na te izazove gleda kao na priliku, istovremeno ukazujući na važnost autoritativne informacije i „staroga stila“.

Philippine de Saint-Pierre istaknula je pitanje povjerenja koje crkvene ustanove trebaju imati prema katoličkim medijima, a ujedno je napomenula da posao katoličkih medija mora biti – govoriti o stvarnosti i pomagati u ustanovama, bez popuštanja bilo koje vrste, upravo zbog novinarske vjerodostojnosti što je najbolja usluga koja se može učiniti.

Branimir Stanić opisao je medijsku situaciju u Hrvatskoj. Izrazi je želju da katolički mediji imaju pristup bliži jeziku Crkve, kako bi jezik onoga o čemu se izvještava bio strukturiran i ocrtan na ispravan, način u skladu s činjenicama o kojima se govori.

Nakon rasprava, zaključujući zasjedanje, biskup Martins se osvrnuo na teme o kojima je raspravljano. Rekao je „da smo na pragu nove kulture“, jer je „umjetna inteligencija sveprisutna i mi smo uronjeni u tu novu kulturu“.

Biskup Brás progovorio je o nužnosti brige za ljudsku slobodu, istaknuvši da umjetna inteligencija svojom sveprisutnošću ljudsku stranu čini još važnijom. Zbog toga, istaknuo je, središnje mjesto mora se vratiti izravnim svjedočanstvima i ljudskim odnosima.

Dogovoreno je da termin sljedećeg susreta medijskih predstavnika biskupskih konferencija bude održan u Pragu, od 3. do 5. lipnja 2025, stoji u priopćenju CCEE-a, izvijestila je Katolička tiskovna agencija.