Budi dio naše mreže
Izbornik

U okviru Mjeseca hrvatske knjige varaždinskim čitateljima predstavio se don Damir Stojić

Varaždin (IKA)

Biskupijska knjižnica Varaždin organizirala je u četvrtak 22. listopada „večer s autorom“, drugu u nizu u okviru manifestacije Mjesec hrvatske knjige, na kojoj je gostovao don Damir Stojić.

Uvodeći u večer s autorom voditeljica Biskupijske knjižnice Irena Gotal spomenula je kako su upravo naslovi koje potpisuje don Damir Stojić među najčitanijim u Biskupijskoj knjižnici.
Nakon kratkog životopisa don Damira voditeljica je kronološki predstavila knjige i njihove teme kroz jednosatni razgovor s autorom pokušavajući publici predstaviti bogatstvo tema s kojim se autor susretao kao bogoslov, svećenik, studentski kapelan te današnji župnik salezijanske župe Duha Svetoga na zagrebačkom Jarunu.
Prva tema razgovora bila ja teologija tijela s kojom se don Damir, kao što je ispričao, susreo sasvim slučajno u Rimu prije svečanih redovničkih zavjeta 2000. godine kada je u knjižari pronašao knjigu Ivana Pavla II „Teologija tijela“. Da ljudsko tijelo priopćava jednu teologiju bilo mu je apsolutno novo i nevjerojatno iskustvo te je ta tema postala njegov apostolat unutar svećeničkog apostolata.
Sljedeća tema o kojoj je voditeljica razgovarala s don Damirom je milosrđe o kojem je autor u Godini milosrđa progovorio u knjizi Prispodobe milosrđa. Polazeći od iskustva svećenika i duhovnika don Damir je pojasnio kako vjernici često imaju krivu sliku o Bogu kojeg doživljaju samo kao suca. Bog jest sudac, pravedan, ali i milosrdan, a do te spoznaje možemo doći tek kada u Bogu Ocu prepoznamo da je On naš Tata. Krive slike o Bogu Ocu temelje se u ljudskom iskustvu koje je teško nadići, ali iz razuma u srce spustiti spoznaju da je Bog moj Otac je temeljna prekretnica u razumijevanju Božjeg milosrđa, tada spoznajemo vlastiti identitet ljubljenog djeteta Božjeg, pojasnio je don Damir.
Razgovor je nastavljen o knjizi Don Damir odgovara: 303 pitanja i odgovora o vjeri i životu, koju je autor izdao kao plod pastorala studenata jer je od 2007. do 2020. godine obnašao službu studentskog kapelana na zagrebačkom Sveučilištu. Na pitanje voditeljice Gotal koja su mu pitanja bila najteža don Damir je rekao da tih najtežih tema nema u knjizi; to su teme patnje, besmisla, odbačenosti, muke, životnih borbi i osobnih tragedija u kojima su ljudi molili za pomoć, utjehu, vodstvo. Takve teme su najteže jer si svjestan da je komunikacija mailom s jednim svećenikom za te ljude možda zadnja slamka spasa. Osim toga služba studentskog kapelana vodila ga je k temama kojima se nikada ne bi prema osobnom afinitetu bavio, ali morao je istraživati, znati i razumjeti teme s kojima su se suočavali mladi. Volio sam taj svoj kreativni posao, istraživanja, čitanja, susrete i seminare, zaključio je o toj temi don Damir.
U ovoj pandemijskoj godini izašla je posljednja knjiga don Damira, My propovijedi. Na pitanja voditeljice kako se priprema za svoje propovijedi don Damir je rekao kako se u pristupu Bibliji koristi tzv. tipološkim pristupom koji u središte stavlja odnos Starog i Novog zavjeta. Osim toga u pripremi propovijedi koristi se tekstovima crkvenih otaca, te primjerima iz svakodnevice koji aktualiziraju riječ Božju u sadašnjem trenutku.
Dotičući se teme društvenih mreža i internetske komunikacije don Damir je istaknuo kako je njegov salezijanski poziv biti tamo gdje su mladi, a mladi su u tom virtualnom dvorištu te se bez sumnje mora otisnutu u prostranstva internetske komunikacije i biti tamo prisutan.
Tema za kraj razgovora bila je Godina sv. Josipa koja završava na svetkovinu Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije. Don Damir je posvjedočio kako ga je upravo ova godina potaknula da otkrije veličinu svetog Josipa koju je posebno otkrivao u govorima papa, a napose govoru Ivana Pavla II. o sv. Josipu. O tim temama nije napisao knjigu, ali je pozvao posjetitelje da pogledaju 9 kateheza o temi sv. Josipa koje je pripremio za YouTube kanal Nova Eva.
Završna misao večeri bila je posvećena budućnosti knjige te je autor rekao kako je siguran da knjiga, tiskana, papirnata zasigurno ima svoju budućnost te da se ne smije odustati od promoviranja čitanja i učenja iz knjige.