Ploča je postavljena u samom središtu grada u Ulici kralja Zvonimira, na zgradi u kojoj je danas ljekarna, bivšem domu nekoć ugledne i domoljubno orijentirane otočke obitelji Častek.

Na svečanosti je istaknuto kako tim događajem današnji građani Otočca i stanovnici Gacke žele, „poput naših predaka prije stotinu godina, očitovati svoj domoljubni zanos, pobuditi radost zbog pripadnosti drevnoj europskoj naciji te iskazati zahvalnost generacijama naših predaka koji su se ljubavlju i žrtvama ‘za krst časni i slobodu zlatnu’ ugradili u našu budućnost“.

Predsjednik ogranka Matice hrvatske u Otočcu don Anđelko Zdeslav Kaćunko obrazložio je važnost toga čina u povijesnom kontekstu, naglasivši kako je za njegovo razumijevanje potrebno vratiti se stotinjak godina u prošlost. „Proslava tisućite obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva davni je događaj iz 1925. godine. Ideja o proslavi, potaknuta od Družbe Braće hrvatskog zmaja, pojavila se početkom 20. stoljeća, kada je Trojedna Kraljevina Dalmacija, Hrvatska i Slavonija živjela u sklopu ugarskoga dijela Austro-Ugarske Monarhije. Isticanje tisućite obljetnice krunidbe prvoga hrvatskoga kralja, koji je uz to pobijedio Mađare, bila je dobra prigoda da se istaknu hrvatska državnost, nekadašnja samostalnost i jedinstvo svih hrvatskih zemalja“, rekao je don Anđelko.

Naveo je da je proslava održana tek poslije, i to u posve drukčijim prilikama postojanja Kraljevine SHS, no „podsjećanje na nekadašnju državnost, samostalnost, posebnost te jedinstvo hrvatskih zemalja i dalje su činili temelj poruke kojom je proslava zračila“.

Istaknuo je kako su brojne proslave prije sto godina imale naglašeno hrvatski predznak te su isticale postojanje nekoć slobodnoga i samostalnoga Hrvatskoga Kraljevstva i afirmirale posebnost hrvatskoga naroda i ideju vlastite države.

„Održavane u brojnim hrvatskim mjestima, proslave su obuhvatile široke slojeve hrvatskoga naroda i pridonijele su učvršćivanju nacionalne svijesti i izgradnji hrvatskoga nacionalnog identiteta. One su podizanjem brojnih spomen-obilježja i imenovanjem nebrojenih ulica i trgova imenom kralja Tomislava ostavile trajne znakove i sjećanja na tu proslavu”, podsjetio je predsjednik otočkoga OMH te posvijestio da se prostor današnje Ličko-senjske županije odnosno Gospićko-senjske biskupije ne može baš pohvaliti brojnošću takvih spomena.

„Ipak s ponosom možemo istaknuti veliki spomenik kralju Tomislavu u Ogulinu te zdenac Jabuka u Sincu, ali i veliko crkveno zvono nazvano ‘Tomislav’, srušeno i oštećeno, ali ne i potpuno uništeno 15. rujna 1991. (koje se danas nalazi uz sakristiju otočke crkve)“, spomenuo je don Anđelko.

Podsjetio je da je zato Hrvatski sabor, na prijedlog Braće hrvatskog zmaja i Matice hrvatske, proglasio 2025. „Godinom obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva“ kao podsjetnik na bitne trenutke u povijesti hrvatskog naroda – godinu krunjenja prvog hrvatskog kralja Tomislava kao i njegov spomen u pismu pape Ivana X. kojim je 925. godine sazvan Prvi splitski crkveni sabor – čime je Hrvatska postala samostalnim i priznatim kraljevstvom, što je imalo ključnu ulogu u oblikovanju hrvatskog nacionalnog identiteta i suverenosti.

Spomen-ploču, prekrivenu hrvatskom državnom zastavom, otkrili su Angela Kranjčević, najstarija članica župnog zbora Sv. Cecilija iz Otočca, i mladi Jakov Krpan, članu školskog zbora. Izaslanik gospićko-senjskog biskupa Marka Mede, otočki župnik i dekan don Goran Antunović predvodio je Službu riječi te blagoslovio sve građane koji se okupili na tome svečanom činu, među kojima su bili predstavnici županijske i gradske vlasti.