Svečanom činu nazočili su porečki i pulski biskup u miru Ivan Milovan, gradonačelnik Pule Filip Zoričić, ravnatelj Arheološkog muzeja Istre Darko Komšo, prorektor Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli Alfio Barbieri.

Pozdravljajući okupljene, biskup Milovan naglasio je kako je pulski samostan sv. Franje fra Ljudevitov matični samostan, jer tu se opredijelio za redovništvo. Nadalje je podsjetio kako je slavljenik dao veliki doprinos tijekom mnogih godina svojoj provinciji, ali i na razini Crkve uopće, a jedno vrijeme je vršio službu ispovjednika u Vatikanu. Trag je ostavio i na planu kulture, kao onaj koji je osobito istraživao arhive franjevaca konventualaca na području sjevernog Jadrana. U ovoj prigodi biskup je o. Maračiću čestitao na „cjeloživotnom plodnom angažmanu, jer plodovi njegova djelovanja bili su vezani uz tiskan, i na planu kulture, kao onaj koji istražuje i tko objavljuje.“ Podsjetio je kako je o. Maračić vrijedan izdanak premanturske župe. „Zahvalni smo na onome čim nas je podario, i da i dalje koliko mu zdravlje dopušta bude aktivan, i da nas dalje intelektualno obogaćuje“, rekao je na kraju biskup Milovan.

Gradonačelnik Zoričić je također zahvalio jubilarcu za sve što je zapisano, „ali i za desetljeća obavljanja duhovne službe, koja je zasigurno ostavila trag u životima mnogih duša.“

Predstavljajući sadržaj zbornika, njegov urednik, dr. sc. Ivan Armanda iz Hrvatskog leksikografskog zavoda „Miroslav Krleža“, podsjetio je na još jedan jubilej o. Maračića. Naime, u rujnu 1948. iz Pule je otišao u Zagreb, u samostan franjevaca konventualaca. „Dakle, ravno 75 godine što je otišao iz Istre, ali Istra nikad nije otišla iz njega što pokazuju brojni njegovi znanstveni radovi i nekoliko knjiga.“

Dr. sc. Armanda koji je i idejni začetnik samoga zbornika, zahvalio je svim suradnicima, kao i suizdavačima Hrvatskoj provinciji sv. Jeronima franjevaca konventualaca i Kršćanskoj sadašnjosti.

Govoreći o samom sadržaju, naglasio je kako je doprinos prilozima dao 31 autor. Uvodne riječi potpisuju provincijalni ministar franjevaca konventualaca fra Miljenko Hontić, direktor KS-a Stjepan Brebrić i apostolski nuncij u RH nadbiskup Giorgio Lingua.

U prvom dijelu tri članka govore o životu fra Ljudevita. Drugi dio donosi 16 znanstvenih radova s područja crkvene povijesti, opće hrvatske povijesti, teologije i filozofije. „Dio tih radova bavi se fra Ljudevitovim zavičajem Istrom i Kvarnerom, dio njegovim duhovnim zavičajem. To je povijest franjevaca konventualaca poglavito u hrvatskim krajevima i općenito povijest franjevaštva. Jedan dio teoloških i filozofskih radova polazi od fra Ljudevitovih radova i knjiga. Na kraju ovog dijela je i fra Ljudevitov rad o kleru koji je rodom iz Premanture ili je u Premanturi djelovao. Ovaj rad je kao svojevrsni izraz zahvalnosti rodnoj župi i svećenicima koji su obilježili njezinu povijest“, rekao je dr. sc. Armanda. Govoreći o trećem dijelu, rekao je kako on donosi prijateljske oglede koji produbljuju zavičajnu i franjevačku tematiku te su obogatili zbornik stihovima iz Premanture. Dr. sc. Armanda je u ovoj prigodi zahvalio o. Maračiću na suradnji, kojom je njemu otvorio arhiv franjevaca konventualaca, ali također mu je zahvalio i na prijateljstvu. „Hvala Vam što u duhu sv. Franje Asiškoga ne živite samo sebi nego drugome koristite“, rekao je te čestitao slavljeniku „na dosljednosti i ustrajnosti na svećeničkom i redovničkom pozivu te na zaslužnom i bogatom novinarskom, uredničkom, spisateljskom i znanstvenom radu.“

Povjesničar Andrej Bader osvrnuo na treći dio zbornika u kojem su zastupljeni radovi osmorice autora. Tu pratimo razvoj samostana sv. Franje u Puli s kraja 13., odnosno početka 14. stoljeća, turbulentnu povijest Pule u vrijeme Drugog svjetskog rata i poraća, potom egzodus o egzodusu Premanturaca. Tu je i „mala zbirka štiva za po doma“ u kojoj su predstavljene zavičajne pjesme.

Pojedini autori donose i sjećanja na susrete s o. Maračićem, a nezaobilazna tema je i poziva na savršenije življenje evanđelja te franjevačka povezanost.

Obraćajući se okupljenima, fra Ljudevit Maračić objasnio je naslov zbornika koji je njegov odabir. „Ništa nije trajno: nakon noći dolazi dan, poslije kiše proviruje sunce, i tako razmišljam zagledan u svojih 85 ljeta. U tom smislu naslov nosi parafrazu starozavjetnoga psalma ‘dani su naši k’o oduljena sjena’. Oduljena sjena u biblijskom govoru označava čovjeka na zalazu. Htio sam ništa podcijeniti, ništa precijeniti u svome životu, a posebno zato što ima netko tko će sve procijeniti. Za nas vjernike to je utješna poruka, zaista nema panike u ovom nesretnom vremenu. O prolaznosti je riječ, prolaznost čini okvir ovoga djela“, rekao je fra Ljudevit.

Osvrnuvši se na minule godine, naglasio je kako mu je posljednjih 15 godina rada u arhivu najdraži dio, a mnogi njegovi prilozi upravo su nastali u tišini arhiva. Zahvalio je svima koji su dali doprinos da se ovaj zbornik priredi i objavi. Na kraju je izrazio zahvalu Gospodinu Bogu „koji me od majčinih grudi prigrlio i dopratio do ovih jubileja. Sretan sam i blagoslovljen što mu se nisam istrgnuo iz zagrljaja, unatoč pokušajima, padovima, ali i dizanju i vraćanju u Očev zagrljaj. Mnogo je godina ostalo iza mojih leđa. Hvala Ocu koji me stvorio, hvala Sinu koji me otkupio, i hvala Duhu Svetome koji me pozvao.“

Program su glazbom obogatili Fabio Jurić i članovi župnog zbora Župe sv. Lovre iz Premanture. Stihove na premanturskom govoru Miroslava Miškovića kazivao je Neven Iveša.