Na početku tribine, u ime organizatora, okupljenima se obratila predsjednica Depaul Hrvatske s. Veronika Mila Popić. Naglasila je da je tribina dio Tjedna svetog Vinka Paulskog koji je u svom svestranom djelovanju u Francuskoj 17. stoljeća primjenjivao cjelovit pristup osobi, obuhvaćajući njezine tjelesne, psihičke i duhovne potrebe. Takav pristup, naglasila je s. Veronika Mila, primjenjuje u svom djelovanju Depaul Hrvatska, a posredovanje duhovnog zdravlja, u skladu s kršćanskim vrijednostima, ključan je za djelotvornost poslanja „iskorjenjivanja beskućništva“ što se ostvaruje i putem dugogodišnje suradnje s Centrom za hagioterapiju u Rijeci.

Antropološka medicina, s metodom hagioterapije, integralan je dio toga pristupa koji se njeguje u programima Depaul Hrvatske, a njezine je temelje i temeljne principe tijekom svog izlaganja obrazložila Silva Vrdoljak. Suvremeni čovjek treba jasnu istinu o sebi kao čovjeku, a hagioterapija čiji je utemeljitelj mons. prof. dr. Tomislav Ivančić, donosi vrhunsko otkriće čovjekove duhovno-antropološke dimenzije, njezine strukture, sposobnosti i djelotvornosti u čovjekovom razvoju kao i u oslobađanju od zla.

Pozvani smo da našim suvremenicima pomognemo upoznati znanstvene istine o čovjeku kako bismo im posredovali duhovno-antropološko zdravlje i spoznaju etičko-moralnih zakonitosti čovjeka. Čovjek je biće od drugoga, ograničeno biće ne samo spoznajnog nego i moralnog reda. On može povrijediti sebe i druge, ražalostiti svoju dušu, njegova sloboda nije apsolutno vezana uz dobro, te može mimoići dobro – istaknula je Vrdoljak.

To znači da čovjekova duhovna duša može biti povrijeđena, ranjena, paralizirana, žalosna. Praiskonska krivnja je oslabila čovjeka u njegovoj duhovnoj snazi te je čovjek sklon otpadu od svog Izvora. Tako duhovna duša gubi izvor svoje snage, Stvoritelja, te doživljava besmisao, klonulost i tjeskobu. Stoga je jasno da duhovna duša treba terapiju kao što treba i spas – naglasila je.

Zaključni dio tribine bio je u obliku rasprave, te su sudionici tribine postavili pitanja o svojim poteškoćama i tražili odgovore kako da pritom dođu do duhovno-antropološkog zdravlja, što je ukazalo i na aktualnost izložene tematike, odnosno primijenjenog te obrazloženog pristupa čovjeku.