Knjiga je predstavljena u Gradskoj vijećnici Rijeke – prostoru samo nekoliko metara udaljenom od bivšeg augustinskog samostana i crkve sv. Jeronima.

Predstavljena je održano u okviru VI. kongresa hrvatskih povjesničara koji se od 29. rujna do 2. listopada održavao na Sveučilištu u Rijeci. Predstavljanje je vodio povjesničar prof. dr. Damir Agičić, u ime izdavačke kuće Srednja Europa koja je, u sunakladništvu s Katoličkim bogoslovnim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, prošle godine objavila knjigu.

Crkveni povjesničar Marko Medved je za knjigu od Grada Rijele ove godine primio godišnju nagradu „za kapitalno izdanje o riječkim augustincima kojim se nadopunjuje identitet grada Rijeke“.

O knjizi su govorili izv. prof. dr. Tomislav Galović, doc. dr. Daniel Patafta i autor prof. Medved. Dr. sc. Patafta istaknuo je da se rijetko događa da se povijest neke redovničke zajednice, koja poput augustinaca više ne obitava na ovome području, analizira na tako opsežan način kao što je to autor učinio na više od 750 stranica. Istaknuo je da djelo utemeljeno na arhivskoj građi koja osvjetljava dugu i bremenitu povijest riječkih augustinaca, iznosi vjersku, društvenu i kulturnu relevantnost ove zajednice ne samo za Rijeku, već i za Kvarner i njegovo srednjoeuropsko zaleđe. Naveo je primjere nekoliko važnih intelektualaca augustinaca koji su rođeni ili formirani u Rijeci i dali su doprinos cijelom redu i tadašnjem austrijskom društvu. Istaknuo je da je to djelo svojim pristupom i opsežnošću, kao i obrađenim arhivskim gradivom upotpunilo mnoge praznine hrvatske crkvene i nacionalne povijesti.

Prof. Galović izrazio je uvjerenje da je knjiga namijenjena znanstvenicima istraživačima medijevističkog i ranonovovjekovnog usmjerenja, ali i studentima povijesti i drugih srodnih društveno-humanističkih znanosti te široj publici koju zanima hrvatski srednji i rani novi vijek iz crkvene i društvene perspektive. Istaknuo je da je knjiga prof. Medveda iznimno vrijedno i izvorno znanstveno djelo, prilog valorizaciji uloge najstarijeg riječkog samostana u srednjoeuropskom kontekstu, posebice u visokoškolskom kontekstu teologije i visokog školstva.

Autor, višegodišnji predavač crkvene povijesti na Teologiji u Rijeci, zahvalio je predstavljačima koji su ujedno i recenzenti zajedno s dr. sc. Željkom Bistrovićem. Zahvalio je i izdavačkoj kući Srednja Europa na čelu s prof. Agičićem na iskazanom interesu za objavu knjige, za razliku od nekih drugih kuća koje bi po temi možda bile pozvanije da to učine ali nisu pokazale zanimanje. Istaknuo je da povijest Rijeke nije samo povijest luke i industrije ili torpeda, već da postoji i razdoblje koje prethodi industrijalizaciji i koje treba poznavati. Drugim riječima, knjiga je doprinos poznavanju prošlosti Rijeke u predindustrijskoj fazi. S obzirom na to da je samostan sv. Jeronima bio vlasnikom velikog dijela dobara zapadno i sjeverno od centra grada (Žabice, Mlake, Škurinja, i dr.), opatije sv. Jakova u današnjem Gradu Opatiji, vinograda na otoku Krku, dijelova Klane i više selišta u Sloveniji, samostan je važan izvor poznavanja života u srednjem i ranom novom vijeku šireg riječkog područja. Objasnio je da je arhivsko gradivo istraživao pet-šest godina u crkvenim i društvenim arhivima u Rijeci i Zagrebu, Ljubljani, Beču, Budimpešti, Münchenu, Vatikanu i Rimu te je zahvalio brojnim djelatnicima tih ustanova.

Prof. Agičić objasnio je proces nastanka knjige i financijsku podršku koju je društvo pokazalo prepoznavši znanstvenu relevantnost monografije. Istaknuo je i buduće planove oko populariziranja knjige među građanima Rijeke.

Predstavljanju knjige nazočio je riječki nadbiskup koadjutor Mate Uzinić. Među prisutnima je bio i prior dominikanskog samostana Ivan Dominik Iličić, zajednice koja se u prostoru bivšeg augustinskog samostana nalazi od 1951.

Prof. Medved je posebnu zahvalu izrazio pokojnom velikom riječkom dominikancu prof. Marijanu Jurčeviću, koji ga je, kao i mnoge Riječane, upoznao sa sv. Augustinom.