Na zasjedanju sudjeluju također članovi BK BiH iz Banje Luke i Mostara te svi aktivni biskupi Hrvatske biskupske konferencije uključujući i jednog apostolskog upravitelja. U prvom dijelu zasjedanja također sudjeluju apostolski nuncij u BiH nadbiskup Francis Assisi Chullikatt i vrhbosanski nadbiskup u miru kardinal Vinko Puljić.

Nakon zajedničke molitve nadbiskup Vukšić je u ime članova Biskupske konferencije BiH pozdravio sve članove Hrvatske biskupske konferencije „sa željom i molitvom da naš rad i ovaj put bude plodan te na korist Kristovim vjernicima u našim biskupijama i hrvatskoj inozemnoj pastvi, kao i svim drugim ljudima s kojima živimo“.

„Izražavam radost zbog imenovanja četvorice braće na nove službe nakon našega prošlogodišnjeg zasjedanja: zagrebačkoga nadbiskupa Dražena Kutlešu, splitskoga nadbiskupa Zdenka Križića, banjolučkoga biskupa Željka Majića i požeškoga Ivu Martinovića. Čestitamo im i svi zajedno molimo: Neka njihova služba bude s Božjim blagoslovom! A njihovim predšasnicima, kardinalu Josipu Bozaniću, nadbiskupu Želimiru Puljiću, biskupima Franji Komarici i Antunu Škvorčeviću, zahvaljujemo za njihove dugogodišnje doprinose, prijateljstvo i suradnju kako na sjednicama biskupskih konferencija tako na ovakvim zajedničkim zasjedanjima“, kazao je nadbiskup Vukšić te najavio dnevni red zasjedanja.

„Hvala vam što ste iz Europske unije došli u Bosnu i Hercegovinu, koja se upravo tijekom ovoga mjeseca ožujka nalazi pred vrlo važnim odlukama Europe i drugih centara moći glede njezina uređenja i geostrateškoga položaja u budućnosti. Radi se o procesu europskih integracija koje podržava i Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine. Činimo to kao kršćani radi potrebe postizanja viših pravnih standarda i usvajanja boljih zakonskih rješenja, zaštite sigurnosti, dostojanstva i pojedinačnih prava svakoga čovjeka i kolektivnih prava svih naroda, koja bi u tom slučaju bila više poštovana. Uvjereni smo također da bi takvo podizanje standarda pravne zaštite uvelike pomoglo svim ljudima, narodima i samoj državi. Pomoglo bi učvršćivanju mira, društvenoga sklada i štitilo bi od manipulacija, preglasavanja i ponižavanja dostojanstva onih koji su u manjini. Stoga se takvim novim ustavnim i zakonskim rješenjima, koja će štititi pojedinačna prava čovjeka i etiku legitimnog predstavljanja kolektivnih identiteta, raduje ponajviše hrvatski narod. Ovaj dio svijeta po mnogočemu oduvijek pripada Europi. Mnogi u Bosni i Hercegovini su toga svjesni te zagovaraju i podržavaju integracijske procese, no predugo se čeka ispunjavanje osnovnih uvjeta koji se traže da bi proces postao ozbiljan. Također, mnogi u svijetu podržavaju Bosnu i Hercegovinu u tim integracijskim procesima. Među njima je vjerojatno najaktivnija Republika Hrvatska i njezina sadašnja vlast i to smatramo potrebitim kazati sa zahvalnošću upravo danas na sastanku s biskupima iz Hrvatske“, kazao je nadbiskup Vukšić te podsjetio da će članovi BK BiH početkom svibnja 2024. godine poći na svoj redoviti pohod ad limina (pohod papi i drugim crkvenim uredima u Rimu koji obavljaju sve biskupske konferencije u svijetu).

Nadbiskup Kutleša je u svom pozdravu istaknuo da je zajednički susret dviju biskupskih konferencija „trenutak zajedništva koji pruža priliku da obnove i prodube svoje veze u Kristu, dijeleći iskustva, izazove i nade koje nose u našim službama.“ Pozdravio je sve sudionike zasjedanja i čestitao novozaređenim i novoimenovanim biskupima.

„Okupili smo se u Sarajevu, srcu Bosne, na XXVI. redovitom zajedničkom zasjedanju Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine i Hrvatske biskupske konferencije. Ovo zasjedanje simbolizira ne samo jedinstvo naše Crkve nego i duboku povezanost našeg naroda, vjernika, koji, iako politički razdvojeni državnim granicama, ostaju neodvojivo sjedinjeni u vjeri i kulturi. Prisutnost i zajedništvo naših konferencija svjedočanstvo su naše međusobne podrške i solidarnosti. Sveti Pavao nas podsjeća da smo u Kristu svi jedno tijelo i da, ako jedan ud pati, svi ostali udovi pate s njime (1 Kor 12,26). U tom duhu, razmatranje o tjednu solidarnosti s Crkvom i ljudima u Bosni i Hercegovini poziva nas na konkretne čine ljubavi i pomoći prema našoj braći i sestrama u potrebi. Želim naglasiti da Crkva u Hrvatskoj stoji uz svoju braću i sestre u Bosni i Hercegovini. Naša je dužnost, kao pastira, biti mostovi pomirenja, ljubavi i mira, slijedeći Kristov primjer. U našim molitvama, pastoralnom djelovanju i svjedočenju, neprestano se trudimo graditi Crkvu kao zajednicu vjere, nade i ljubavi, u kojoj svatko može pronaći utjehu i podršku“, kazao je nadbiskup Kutleša.

„U današnje vrijeme osjećamo duboku potrebu za duhovnom obnovom i ponovnim otkrivanjem kršćanskih korijena koji su oblikovali naše društvo. Pozvani smo na djelovanje i preuzimanje odgovornosti u duhovnoj i moralnoj obnovi naših vjernika. To od nas u prvome redu zahtijeva vraćanje Kristu. Naši napori moraju biti usmjereni na to da Krist postane središte života svakog vjernika, što znači dublje evangelizacijske inicijative, obnovu liturgijskog života i promicanje molitve i sakramentalnog života u zajednici. Kršćanski nauk pruža temelje za izgradnju društva koje se temelji na pravednosti, miru i solidarnosti. Socijalni nauk Crkve nudi smjernice za suočavanje s izazovima poput siromaštva, nepravde, diskriminacije i očuvanja okoliša. Pozvani smo biti glasnici nade, promičući dijalog, pomirenje i ekumenski duh, te potičući vjernike da budu aktivni sudionici u društvenom životu, svjedočeći evanđeoske vrijednosti u svakodnevnom životu. Središte svake društvene i kulturalne obnove je pronalaženje i produbljivanje naše povezanosti s Kristom. Kao pastiri, pozvani smo predvoditi ovaj proces, osvješćujući vjernike o bogatstvu i ljepoti naše vjerske tradicije i potičući ih na izgradnju pravednijeg i mirnijeg društva. Ovo je put kojim se može postići autentična i trajna obnova, koja proizlazi iz srca i duše i koja vodi prema punini života u Kristu“, poručio je zagrebački nadbiskup u pozdravu.

Svoj pozdrav uputio je i apostolski nuncij Chullikatt.

Osim nadbiskupa Vukšića i Kutleše, na zajedničkom zasjedanju sudjeluju sljedeći biskupi HBK i BK BiH: potpredsjednik HBK đakovačko-osječki nadbiskup metropolit Đuro Hranić, potpredsjednik BK BiH mostarsko-duvanjski biskup i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski i Petar Palić, banjolučki biskup Željko Majić, riječki nadbiskup metropolit Mate Uzinić, splitsko-makarski nadbiskup metropolit Zdenko Križić, zadarski nadbiskup Milan Zgrablić, požeški biskup u miru i apostolski upravitelj Antun Škvorčević, sisački biskup Vlado Košić, bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak, vojni ordinarij u RH Jure Bogdan, varaždinski biskup Bože Radoš, krčki biskup Ivica Petanjak, šibenski biskup Tomislav Rogić, vladika Križevačke eparhije mons. Milan Stipić, hvarski biskup Ranko Vidović, dubrovački biskup Roko Glasnović, porečki i pulski biskup Ivan Štironja, banjolučki pomoćni biskup Marko Semren, zagrebački pomoćni biskupi Ivan Šaško i Mijo Gorski, đakovačko-osječki pomoćni biskup Ivan Ćurić, dijecezanski upravitelj Gospićko-senjske biskupije mons. Richard Pavlić. Također sudjeluju generalni tajnici HBK i BK BIH preč. Krunoslav Novak i mons. Ivo Tomašević te u jednom dijelu zasjedanja ravnatelj za hrvatsku inozemnu pastvu vlč. Tomislav Markić.