U Šibeniku proslavljena svetkovina Bezgrešnog začeća BDM
svetkovina Bezgrješnog začeća BDM u šibenskoj crkvi sv. Frane - fra Josip Ivanović
Svetkovina Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije svečano je proslavljena 8. prosinca u drevnoj crkvi sv. Frane u Šibeniku.
Misu za članove Vojske Bezgrešne predslavio je fra Josip Ivanović iz Splita koji je pozdravio sve vjernike i članove Vojske Bezgrešne, a osobito predsjednike mjesnih centara: Dušku Burazer i Dalibora Červara.
Na početku homilije fra Josip usporedio je ljepotu Ruže otajstvene s cvijećem kojim je njen lik uvijek okićen u crkvama, kao što je to u „Baladi o Gospinim pčelama“ učinio dominikanac Rajmund Kupareo:
Tako je bila Marija lijepa
Da su se za njom jagmile pčele,
Pa kad bi časkom prestala s poslom,
Na njene ruke one bi sjele.
Jer te su ruke nosile Krista,
Iz njih je slatko jeo i pio.
Pčele su znale da je med njihov
Djetetu Božjem posebno mio.
Bile su tužne što žive malo
I što im krila ne traju duže.
One bi htjele barem još jednom
Isusu ljubav s medom da pruže.
Zato ih Gospa vječnima stvori:
U svijeći ljubav gori im bijela.
Jer, što su svijeće tu na oltaru
Rojevi nego usnulih pčela?
Propovjednik je objasnio da svetkovina Bezgrešnog začeća „u središte stavlja čovjeka“; „zemljani čovjek Adam odbija poslušnost, a nebeski čovjek Isus iznova je prihvaća ne bi li čovjeku povratio ljepotu koju je na početku primio od Boga“. „Marija je danas predstavljena kao savršeno stvorenje otvoreno Božjemu naumu. Pokraj Adama i Eve ona stoji kao ‚iznova stvorena‘; stavlja se u jasan odnos s Bogom izričući svoj ‚neka mi bude‘, dodao je.
„Iz slobodnoga stava poslušnosti, koja ne umanjuje nego uvećava Marijino i naše ljudsko dostojanstvo, otkriva se izvanredna Marijina ljepota, koju Bog stavlja pred nas, ne bismo li joj kao stvorenja sve više težili.“
„Njezina ljepota ne skriva se u njezinoj zemaljskoj proračunljivosti, nego u nebeskoj mudrosti osluškivanja, prebiranja i djelovanja po „tvojoj – Božjoj – riječi“. I doista: Tota pulchra es, Maria – Sva si lijepa, o Marijo, i ljage grijeha istočnoga nema na tebi – pjeva Crkva u antifoni njoj u čast“, kazao je fra Josip, pozvavši vjernike da razmisle jesu li sličniji Adamu ili Mariji.
„Nju danas promatramo u ljepoti njezina odgovora koji čini ljepotu njezine duše. Promatramo kako se njezin „neka mi bude po tvojoj riječi“ pretače u Isusovu molitvu Očenaša u riječi ‚budi volja tvoja‘“, rekao je istaknuvši važnost osluškivanja Božjeg glasa.
O. Ivanović naglasio je da Marijina ljepota „izrasta iz obnove čovjekova saveza s Bogom“ koji se događa i u sakramentu ispovijedi u kojemu se čovjek vraća u stanje krsne milosti.
Podsjetio je i da „Marija u trenutku Isusova začeća nije prepuštena sebi; prepuštena je milosti Božjoj, ali je povjerena i zaručničkoj skrbi i ljubavi svetoga Josipa. Njih dvoje svojom jednostavnošću upućuju jedno na drugo, ali ponajviše na Onoga koji ima doći, na Boga. Uz Mariju je sveti Josip, ljubljeni otac, otac pun nježnosti, poslušni otac koji prihvaća; otac kojeg resi kreativna hrabrost, marljiv, uvijek u sjeni. Ovim riječima papa Franjo opisuje svetoga Josipa u svojem Apostolskom pismu Patris corde kojim razdoblje od današnjega dana do 8. prosinca 2021. godine proglašava Godinom sv. Josipa. To čini o 150. obljetnici proglašenja svetoga Josipa zaštitnikom Sveopće Crkve. Marija i Josip svojim izgovorenim i tihim ‚neka mi bude‘ potpuno se predaju Božjoj providnosti. Tim postaju našim učiteljima života.“
„Dopustimo Gospodinu da po zagovoru Bezgrešne Djevice Marije i svetoga Josipa svrne svoj pogled na nas, da pošalje svojega anđela da i nama progovori i navijesti nam Radosnu vijest. Nemojmo odbiti njegov zov niti prečuti njegov glas. Neka u našim životima bude manje ‚po mojoj riječi‘, a više ‚po Božjoj riječi‘. Tako će po nama biti osjetljiva i vidljiva ljepota Božja u svijetu“ zaključio je fra Josip.
U crkvi sv. Frane (ujedno Hrvatskomu nacionalnom svetištu sv. Nikole Tavelića) njeguje se stoljetna tradicija pobožnosti i štovanja Majke Božje, te u nju hodočaste brojni Šibenčani i vjernici iz okolice.
U novije vrijeme ondje se okuplja i poveći broj vjernika članova Vojske Bezgrešne koju je 1917. godine utemeljio poljski franjevac konventualac sv. Maksimilijan Kolbe.
Članovi Vojske Bezgrešne koji se okupljaju u toj, kao i u crkvi sv. Petra na Vidicima, i ove su godine obnovili Posvetu Bezgrešnoj.
