U sklopu projekta Iter Europaeum kardinal Grech u Rimu predvodio misu na Dan državnosti Republike Hrvatske

Misu, uz koncelebraciju rektora Zavoda vlč. Marka Đurina i dvadesetak drugih svećenika, među kojima su bili djelatnici u kongregacijama i u Državnom tajništvu Svete Stolice te crkveni savjetnici iz nekoliko veleposlanstava,  predvodio je generalni tajnik Biskupske sinode u Rimu kardinal Mario Grech.

Kako je Hrvatska crkva sv. Jeronima uključena u projekt „Iter Europaeum“ kojim se obilježava 50. obljetnica službenih odnosa Svete Stolice i Europske unije, u sklopu kojega je svaka pojedina članica Europske unije izabrala jednu crkvu u Rimu s kojom je vezana posebnim povijesnim vezama, Republika Hrvatska preko svojeg Veleposlanstva pri Svetoj Stolici, a zajedno s rektorom Hrvatske crkve sv. Jeronima u Rimu, svoju pripadnost europskoj zajednici očitovala je kroz „hod“ crkvom i zavodom sv. Jeronima i tim euharistijskim slavljem.

Prije početka mise sve nazočne svećenike i vjernike, a osobito kardinala Grecha, pozdravio je rektor Đurin, čestitavši Dan državnosti. Osim izrečenih pozdrava, rektor se osvrnuo i na projekt „Iter Europaeum“ te je iznio kratki presjek povijesti crkve Sv. Jeronima u Rimu.

S obzirom na slavlje Svetkovine Presvetog Trojstva koje je u sebi savršeno zajedništvo u predanju i ljubavi, kardinal Grech se u homiliji dotaknuo govora o zajedništvu i samoći. Samoća je tužna bolest suvremenog života koju potvrđuje i izvješće Europske komisije o utjecaju demografskih promjena koje je istaknulo kako je problem samoće najnaglašeniji u gradovima. Tako 40% u Milanu, 50% u Parizu i 60% u Stockholmu ljudi se osjećaju samima. Samoća nije samo emocionalno-psihološka stvarnost, već se danas može govoriti i o ekonomskoj i političkoj samoći koju do kraja kušaju siromašni, oni koji ne rade ili rade u neljudskim uvjetima, izolirani zbog rasizma, seksualne orijentacije, migranti koji nisu prihvaćeni te oni koji trpe iz vjerskih razloga, istaknuo je Generalni tajnik Biskupske sinode u Rimu.

Proglasivši samoću porazom čovjeka, pozvao je na povratak u iskustvo sigurnosti kako nas Bog nikada ne napušta jer je on Bog koji voli čovjeka ta kao takav nije u stanju odvojiti se od svoga stvorenja. Isto tako, Gospodin treba muškarce i žene koji će iz ovog konkretnog i otajstvenog zajedništva s Njim, bližnje smatrati i činiti svojom braćom, kako je  naglasio i papa Franjo u enciklici „Fratelli tutti“. Na taj način bratstvo i solidarnost postaju protuotrov za samoću, sredstva po kojima se stvara „antropologija koinonije“, mjesta na kojima se kuša „mi“  zajednice i nudi jamstvo kako niti jedna osoba, nijedan narod i nijedna država neće trpjeti teret samoće. Kardinal Grech homiliju je zaključio citatom jednog suvremenog europskog političara koji je napisao: „temeljni zakon Europe – njezin temelj – je solidarnost. Hipotetski ‘zakon svih zakona’, na koji su oci utemeljitelji položili prvi kamen, upravo je načelo ekonomske i socijalne solidarnosti“.

Na kraju mise još jednom se svima obratio rektor Đurin. Zahvalio je kardinalu Grechu na homiliji i prisustvu, svećenicima i sjemeništarcima na sudjelovanju u slavlju, članovima Zavoda sv. Jeronima na organizaciji proslave, svim nazočnim članovima Diplomatskog zbora na sudjelovanju, a osobito Tei Zupičić, otpravnici poslova u Veleposlanstvu Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici. Također, na kraju euharistijskog slavlja svoje pozdrave i zahvalu na cjelokupnoj organizaciji izrekla je i sama Zupičić.

Pjevanje na misi predvodio je zbor svećenika sv. Jeronima u Rim, pod vodstvom vlč. Daria Hrge uz orguljašku pratnju Tine Galant.