U SPLITU I RIMU ODRŽAN MEĐUNARODNI SIMPOZIJ U POVODU STOTE OBLJETNICE ROĐENJA FRA KARLA BALIĆA

Split, 9. 11. 1999. (IKA) – U povodu stote obljetnice rođenja fra Karla Balića u splitskome franjevačkom samostanu Gospe od Zdravlja i u rimskome franjevačkom samostanu sv. Ante održao se međunarodni simpozij pod nazivom “Aktualnost predaje”.
Simpozij je otvoren u petak 5. studenoga u Pinakoteci prigodnom izložbom knjiga na temu “Skotistički spisi u samostanima Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja”. Uime priređivača nazočne su pozdravili dr. Ivo Babić, rektor Sveučilišta u Splitu, a u ime KBF-a dr. don Marin Škarica, v.d. dekan, zatim predsjednik Simpozija i prodekan znanosti KBF-a dr. fra Luka Tomašević, splitsko-makarski nadbiskup Ante Jurić, i u ime domaćina dr. fra Juraj Brkan, provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja. U glazbenom dijelu programa nastupili su soprani Elfriede Smodlaka i Sanja Erceg Vrekalo, i članovi Hrvatskoga narodnog kazališta iz Splita, uz glasovirsku pratnju s. Zorislave Radić.
Drugoga dana, 6. studenoga, u vjeronaučnoj dvorani petnaest predavača održali su predavanja o aktualnosti predaje na području teologije i filozofije. Uvodno predavanje održao je dr. Mato Zovkić, prof. Novoga zavjeta na Vrhbosanskoj teologiji u Sarajevu i vikar Sarajevske nadbiskupije, na temu “Predaja i poklad u pavlovskim poslanicama”. Zatim je mr. Božo Odobašić, prof. Starog zavjeta na Vrhbosanskoj teologiji u Sarajevu, govorio o Božjoj Riječi koja se rodila u Svetom pismu. Dr. Anđelko Domazet, prof. fundamentalne teologije na KBF-u u Splitu iznio je ulogu Crkve kao nositeljice predaje između poslušnosti i slobode. Dr. Nikola Bižaca, prof. dogmatske teologije na KBF-u u Splitu, istaknuo je značenje predaje u kontekstu povijesti religija, dok je mr. Marko Babić, prof. liturgike na KBF-u Splitu, naznačio važnost zakona u crkvenoj predaji. Zatim je dr. Luka Tomašević osvijetlio predaju preko moralnih normi, a dr. Stipe Nimac, prof. pastoralne teologije i katehetike na KBF-u u Splitu, istaknuo je suvremenost pastoralnoga djelovanja na tradicijama predaje.
U drugom dijelu predavanja, dr. Ante Vučković, prof. filozofije na KBF-u u Splitu, analizirao je razliku i sličnost između predaje i pamćenja, a potom dr. Mile Babić, prof. filozofije na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu, protumačio poimanje slobode kod fra Ivana Duns Scottea. Dr. Leonardo Sileo, prof. skolastike na Papinskom ateneu “Antoniaum” i sveučilištu “Urbanianum” u Rimu, izložio je značenje “auctoritas et ratio” u medijevističkom poimanju, a dr. José-Antonio Merino, prof. filozofije na “Antonianum”-u, pojasnio je ulogu franjevaštva u stvaranju suvremene kulture.
U poslijepodnevnom dijelu programa predavači su iznijeli ulogu dr. fra Karla Balića u stvaranju suvremene marijanske teologije na zasadama franjevačke škole koju je pokrenuo blaženi fra Ivan Duns Scott. Dr. Pavo Barišić, prof. filozofije na Fakultetu u Zagrebu, osvijetlio je lik fra Karla Balića u kontekstu suvremene predaje, a potom je mr. Željko Pavić, ravnatelj Instituta za filozofska istraživanja i urednik časopisa “Filozofska istraživanja”, sažeo Balićev odnos prema neotomizmu, dok je dr. Stjepan Čovo, prof. dogmatike na KBF-u u Splitu, protumačio proglašenje dogme o Marijinu Bezgrešnom začeću prema nauku crkvene predaje. Dr. Marijan Mate Mandac, prof. patrologije na KBF-u Splitu, upoznao je slušatelje s mariologijom u djelima fra Karla Balića objavljenim na francuskom jeziku. I na kraju je dr. Vicko Kapitanović, prof. crkvene povijesti na KBF-u u Splitu, otkrio novosti o suradnji fra Karla Balića i hrvatske poslijeratne emigracije. Cjelodnevni skup završio je misnim slavljem koje je u 19 sati u crkvi Gospe od Zdravlja predvodio i propovijedao nadbiskup Jurić.
Trećeg dana skupa, u nedjelju 7. studenoga, u crkvi Gospe od Zdravlja misno slavlje predvodio je i propovijedao generalni ministar franjevačkog reda Manje braće iz Rima fra Giacomo Bini, zajedno s pedesetak svećenika.
Istoga dana, u 13 sati, upriličeno je “franjevačko zborovanje” – susret između franjevaca Provincije Presvetog Otkupitelja i generalnog ministra franjevačkog reda Manje braće.
Simpozij je nastavljen 8. studenoga u rimskome franjevačkom samostanu sv. Ante gdje je fra Karlo proveo najveći dio svog života i teološkog djelovanja u proučavanju mariologije prema nauku blaženoga fra Ivana Duns Scottea. Skup je otvorio predsjednik Papinskog vijeća za kulturu kardinal Paul Poupard zajedno s rektorom Antonianuma prof. Marcom Nobileom i predsjednikom Papinske međunarodne Marijanske akademije o. Gasparom Calvom. Poznati mariolog Abbe’ Rne’ Lauretin govorio je o služenju Mariji i Crkvi, a profesor Ermano Toniolo o Baliću i Drugome vatikanskom koncilu, dok se profesor Luigi Gambero osvrnuo na nastanak Marijanske akademije i međunarodne Mariološke i Marijanske kongrese.
“Balić je bio pravi vulkan ideja i pothvata na raznim područjima školstva, skotistike, bibliotekonomije, mariologije i ekumenizma”, rekao je o. Bini u poslijepodnevnom dijelu programa. “Bio je aktivni i sjajni sijač ideja i poticatelj energija; velika duša širokih obzorja i velikih ostvarenja”, istaknuo je nadalje o. Bini, primijetivši kako je taj teolog svjetskog glasa već tridesetih godina otvorio nove putove za pristup srednjovjekovnoj filozofiji i teologiji, otkrivši njezina iznenađujuća bogatstva. “Odgajao je nekoliko pokoljenja teologa, posebno mariologa, koji danas formiraju mlađe teološke naraštaje”, istaknuo je prof. Toniolo u svom osvrtu na doprinos o. Balića izradbi dokumenata drugoga Vatikanskog sabora. Usko je surađivao s papom Pijom XII. Ivanom XXIII. i Pavlom VI. Teološki rad toga marljivog i neumornog znanstvenika mora biti još istražen i proučen. Taj je simpozij, kojemu je i papa Ivan Pavao II. uputio poruku, pružio priliku stručnjacima, ne samo franjevcima, već i dominikancima, marijanistima, a i ostalim istraživačima, da prodube razvoj teologije, a posebno mariologije u ovom stojeću, a posebno nakon drugog Vatikanskog sabora. Dugogodišnji suradnik i nasljednik o. Balića fra Pavao Melada nazočnima je sažeto iznio karakter i razmjere djelatnosti tog teologa, koji spada među najvažnije u ovom stoljeću. Zanimljivo je bilo izlaganje fra Melade o Balićevoj povezanosti s Hrvatskom i nastojanju da u kolovozu 1971. održi u Zagrebu i Mariji Bistrici mariološko-marijanski međunarodni kongres.
Karlo Balić rođen je 6. prosinca 1899. godine. Sveučilište je pohađao u Louvenu. Bio je jedan od prvih profesora na Antonianumu, a kasnije i rektor. Osnovao je Međunarodnu Marijansku Akademiju i bio uski suradnik pape Pia XII. prigodom proglašenja dogme Marijina uznesenja na nebo. Među Mariološkim i Marijanskim kongresima koje je organizirao, posebno je zapažen onaj iz 1974. godine u Zagrebu i Mariji Bistrici, kada je papa Pavao VI. preko Radio Vatikana uputio posebnu poruku sudionicima kongresa i hrvatskom narodu.