Veleposlanstvo Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici za svečanost je izabralo Teutonski zavod povijest čijega kompleksa seže do Karla Velikog, koji se naziva i „ocem Europe“. Karlo Veliki je 796. godine, uz dopuštenje pape Lava III., na zemljištu uz to mjesto osnovao hospicij za hodočasnike. Iz tog razloga ta se crkva smatra crkvom Europske unije u Rimu, zbog čega je izabrana kao prikladno mjesto za svečanost.

Počasni gosti i govornici bili su Mariano Crociata, biskup Latine i novoizabrani predsjednik Vijeća biskupskih konferencija Europske unije (COMECE), Ivana Maletić, članica Europskog revizorskog suda, nekadašnja zamjenica glavnog pregovarača u pristupnim pregovorima RH s EU-om, i Alexandra Valkenburg, veleposlanica EU-a pri Svetoj Stolici. Svečanosti je nazočio don Marko Đurin, rektor Papinskog hrvatskog zavoda svetog Jeronima, predstavnici Državnog tajništva Svete Stolice, veleposlanici i otpravnici poslova 38 europskih i drugih država te članovi hrvatske zajednice u Rimu. Proslava 10. obljetnice članstva Hrvatske u Europskoj uniji ujedno je bilo prvo obraćanje i susret biskupa Crociate s veleposlanicima država članica EU-a pri Svetoj Stolici.

U uvodnom obraćanju, dr. sc. Branko Jurić, vicerektor Teutonskog zavoda, izrazio je srdačnu dobrodošlicu prisutnima, osobito govornicima, te zahvalu otpravnici poslova Veleposlanstva RH pri Svetoj Stolici Tei Zupičić, što je Veleposlanstvo za obilježavanje obljetnice izabralo upravo Teutonski zavod i crkvu Svete Marije Milosne. Čestitajući svim građanima Hrvatske, kao i svim građanima EU-a, dr. sc. Jurić je citirao riječi Davida Sassolija (1956. – 2022.). „Europska unija nije slučajnost povijesti… Mi nismo slučajnost povijesti, nego djeca i unuci onih koji su uspjeli pronaći protuotrov onoj nacionalističkoj degeneraciji koja je zatrovala našu povijest“, podsjetio je vicerektor Jurić na riječi pokojnog predsjednika Europskog parlamenta, koji je tu crkvu posjetio šest mjeseci prije svoje smrti. Podsjetio je da je naša europska povijest ispisana na boli, krvi, na želji za slobodom i pravdom, „na želji za bratstvom koje pronalazimo svakog puta kad moralna savjest nalaže da se ne odreknemo svoje ljudskosti“ te zaključio Sassolijevim riječima da uvijek valja imati na umu da je „naša sloboda kći pravde koju ćemo znati postići i solidarnosti koju ćemo znati razvijati“.

Nakon riječi pozdrava i zahvale, Tea Zupičić podsjetila je na zahtjevan put Hrvatske, od osamostaljenja, Domovinskog rata, tranzicije i reformi, do članstva u euro-atlantskim integracijama. „Samo je 15 država na svijetu dio NATO-a, EU-a, europodručja i Schengenskog prostora, a među njima je i Hrvatska“, sažela je Zupičić, dodajući da je Hrvatska zahvalna Svetoj Stolici što ju je oduvijek smatrala sastavnim dijelom europske obitelji. Istaknula je da je Hrvatska, kao članica EU-a, odlučna zalagati se za europsku demokraciju i njezine vrijednosti, te nastaviti graditi zajednički europski dom, na dobrobit svih građana i naroda Europe. Naglasila je da je za Hrvatsku od iznimne važnosti mirno, stabilno i razvijeno susjedstvo. U tom smislu, Hrvatska podržava sve susjedne države u reformama i koracima prema europskim integracijama, s posebnom pažnjom prema Bosni i Hercegovini. „Naši stručnjaci rado dijele svoje znanje i iskustvo stečeno tijekom godina tranzicije, izgradnje institucija i usklađivanja sa standardima EU-a s kolegama iz susjednih država, kao i iz Ukrajine, Gruzije i Republike Moldove.“

Prisjetila se i „otaca“ Europske unije, posebice pobožnih kršćana, Roberta Schumana, Jeana Monneta, Konrada Adenauera i Alcidea de Gasperija, koji su ju utemeljili na načelima i vrijednostima slobode, demokracije, jednakosti i vladavine prava, promičući mir i stabilnost. „Pokušavajući obnoviti kršćansku dušu Europe, zajedno su radili na promicanju mira i ujedinjenju Europe da bi spriječili nove ratove“, podsjetila je otpravnica poslova Zupičić. Ujedno je poželjela uspjeh španjolskom predsjedništvu Vijeća EU-a u promicanju promjena i odluka potrebnih za suočavanje s velikim izazovima s kojima se unija trenutno suočava.

Alexandra Valkenburg, veleposlanica EU-a pri Svetoj Stolici, srdačno je čestitala obljetnicu građanima Hrvatske i EU-a. Istaknula je da je Hrvatska u prvom desetljeću svojeg članstva ostvarila velika postignuća. Posebno je izdvojila uspješno predsjedanje Vijećem EU-a u izvanrednim uvjetima pandemije COVID-19 te pristupanje europodručju i Schengenskom prostoru.

Biskup Mariano Crociata, predsjednik COMECE-a, izrazio je zadovoljstvo zbog poziva Veleposlanstva RH na sudjelovanje u proslavi obljetnice. Podsjetio je na riječi pape Franje, iz govora u povodu dodjele Nagrade „Karlo Veliki“ (2016.) o Europi „koja je sposobna stvoriti novi humanizam koji se temelji na trima sposobnostima: sposobnosti integracije, sposobnosti dijaloga i sposobnosti stvaranja. […] Europski identitet jest, i uvijek je bio, dinamičan i multikulturalan identitet“ te poziv da ponovno otkrijemo „širinu europske duše, rođenu iz susreta civilizacija i naroda“.

Biskup Crociata smatra da programski moto Unije Jedinstvo u različitosti dobro izražava susret različitih, koji žele zadržati svoj identitet, ujedno u razmjeni i dijalogu približavati se jedinstvu. Svjesna uloge koju je kršćanska vjera imala u stvaranju puta koji je doveo do unije kakvu danas poznajemo, biskup je naglasio da Katolička Crkva osjeća svoju odgovornost pratiti i podržavati europski projekt.

„Vjera i društvo pozvani su međusobno se prosvjetljivati, podupirući jedno drugo i, ako je potrebno, pročišćavajući jedno drugo od ideoloških ekstremizama u koje bi mogli zapasti“, podsjetio je biskup Crociata na riječi pape Franje iz njegovog obraćanja u Vijeću Europe (2014.). Govoreći o Hrvatskoj, istaknuo je da je ona oduvijek „predstavljala, a danas još i više, mjerodavnu svjedokinju snage svoje kulture i svoje tradicije“, zaključio je biskup.

Članica Europskog revizorskog suda, Ivana Maletić, nekadašnja zamjenica glavnog pregovarača u pristupnim pregovorima RH s EU-om, zahvalila je biskupu Crociati što je prisutne podsjetio na temeljne važnosti EU-a i europskog zajedništva. Osvrćući se na nazočnost predstavnika brojnih država, Maletić im je zahvalila za taj znak priznanja hrvatskih postignućâ kao i za prijateljsku podršku Hrvatskoj i njezinim građanima. Podsjetila je da su europske integracije i pristupanje Hrvatske EU-u općenito bile „san još od trenutka njezina osamostaljenja“, što je bilo naznačeno i na prvoj konstituirajućoj sjednici Hrvatskog sabora. Prisjetila se zahtjevnog i složenog tehničkog procesa pristupnih pregovora, u kojem su sudjelovali brojni državni službenici, pridonijevši na taj način, svojim radom i zalaganjem, ostvarenju tog sna.

U drugom dijelu programa, hrvatski umjetnici, orguljašica Ljerka Očić i oboist Branko Mihanović, predstavili su bogatstvo europske glazbene baštine, izvodeći djela hrvatskih i talijanskih skladatelja 17. i 18. stoljeća. To je ujedno bio i „podsjetnik“ na to koliko je Europa dala Hrvatskoj i Hrvatska Europi, na brojnim područjima, uključujući i europskoj kulturi. Nazočnost i koncert hrvatskih glazbenih umjetnika u Vatikanu omogućilo je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH.