Takav prikaz kod nas nije pobudio zanimanje. A kad je bio izložen 1986. na međunarodnoj izložbi „Božić u Areni“ u Areni u Veroni, među 400 pristiglih jaslica iz raznih dijelova svijeta, kip je bio posebno zanimljiv zbog „rascvjetalog štapa.“ Tamošnji su stručnjaci u apokrifnim spisima pronašli obrazloženje „rascvjetalog štapa“.

Naime, roditelji sv. Joakim i sv. Ana prikazali su kćerku Mariju u Hramu. Za nju se brinuo Veliki svećenik. Kad je Marija navršila 12, 14 godina, Veliki svećenik trebao joj je naći prikladnog zaručnika. Nadahnut, sazvao je u hram sve slobodne mladiće iz Judeje, među kojima je bio i 80-godišnji Josip. Čim je Josip prestupio prag hrama, njegov je štap procvjetao i Veliki svećenik bio je uvjeren kako je to Božji znak da Marija kao zaručnica treba pripasti Josipu. U nekom prijevodu umjesto kao zaručniku, stoji „kao čuvaru“. Nepoznati kipar u davnom 17. st. rasvijetlio je tajnu Božjeg nauma s Josipom i Marijom.

Papa Pio IX. je 8. prosinca 1870. dekretom „Quemadmodum Deus“ proglasio svetog Josipa „zaštitnikom opće Crkve“. O toj 150. obljetnici papa Franjo je minulog 8. prosinca u skladu s tradicijom svojih prethodnika, godinu 2021. proglasio „Godinom svetog Josipa“.