Na početku susreta generalne tajnike je pozdravio predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljić. Generalnim je tajnicima poželio dobar rad i izrazio nadu da će ovaj susret pridonijeti konstruktivnom jačanju kolegijaliteta. „Srednja Europa je srce Europe. Taj je prostor oduvijek bio važan za Europu i vjerujem da će i ubuduće imati važnu ulogu posebno s obzirom na ulogu Crkve koju vršimo u ovome vremenu“, rekao je nadbiskup Puljić.

Predsjednik HBK zadarski nadbiskup Želimir Puljić

U ime Apostolske nuncijature u Republici Hrvatskoj okupljene je pozdravio mons. Janusz Stanisław Błachowiak koji je podsjetio kako Crkva u Hrvatskoj trenutno očekuje dolazak novog nuncija te sudionicima poželio dobar te dobar „ljudski susret“ među njima. Sudionicima susreta obratio se zatim domaćin, generalni tajnik Hrvatske biskupske konferencije hvarski biskup Petar Palić koji je okupljenim generalnim tajnicima izrazio dobrodošlicu.

Mons. Janusz Stanisław Błachowiak

Tim se susretom, kako je u svojem obraćanju na otvorenju susreta istaknuo generalni tajnik Austrijske biskupske konferencije dr. Peter Schipka, želi pokazati da treba njegovati zajedništvo među biskupskim konferencijama Europe da se ne dogodi da pojedine Crkve i pojedine zemlje još uvijek ostaju iza nekadašnje Željezne zavjese. “Na tome što možemo biti u Zagrebu i gostoljubivosti zahvaljujemo biskupu Paliću i Hrvatskoj biskupskoj konferenciji. Nakon dva susreta u Beču, ovaj je susret korak dalje u uspostavi prijateljstva i uzajamnog povjerenja, da bismo bili snažno sredstvo mira u našim zemljama, u Europi i Crkvi”, rekao je generalni tajnik Austrijske BK.

Generalni tajnik Austrijske BK dr. Peter Schipka

U izjavi nakon otvorenja susreta nadbiskup Puljić je rekao kako je to treći takav susret generalnih tajnika Srednje Europe po uzoru na europske biskupe koji također imaju svoje zajedničke susrete i zasjedanja. Susret je, kako je rekao, posvećen razmišljanju o zajedničkim nadama, problemima i planovima jer Srednja Europa je važna za cijelu Europu. Podsjetio je i na riječi generalnog tajnika Petera Schipke da je još uvijek ostala u glavama podijeljenost na Istok i Zapad. „Mi kao Crkva prelazimo te granice i zapravo prva „povreda“ one stroge podijele Europe nakon Drugoga svjetskog rata bila je 1978. kad su kardinali izabrali za papu Ivana Pavla II. iz istočne Europe. I on je zaista zanesenjak, bio je zaljubljenik u ujedinjenu Europu i sanjao je Europu od Urala do Portugala i na nama je sada zadaća da tu podjelu koja je postojala pola stoljeća prevladavamo, jer ona je još uvijek u glavama, dok u stvarnosti ona ne postoji. Europa je sad postala bez granica ali treba pomoći a to može samo Crkva i zato je uloga Crkve neobično važna u budućem vremenu za Europu“, rekao je nadbiskup Puljić.

Primijetio je kako u Crkvi postoji sve veća svijest o važnoj ulozi i zadaći Crkve u Europi i ta svijest dolazi do posebnog izražaja na plenarnim zasjedanjima Vijeća europskih biskupskih konferencija koja se održavaju svake godine a ove će se godine održati u Santiago de Composteli. „Crkva nema nekog političkog ili ekonomskog ili drugog utjecaja ali smo svjesni da smo jedna Crkva, da Crkva može izvršiti jedan pozitivan utjecaj i mislim da se to osjeti. To je Ivan Pavao II. započeo nakon pada Berlinskog zida kad je sazvao biskupe iz cijele Europe da daju vlastiti doprinos izgradnji Europe bez granica. I mi nastavljamo tu ideju okupljanja biskupa jednom godišnje i to ciljano u smislu da se sve više povezujemo, da dijelimo muke i probleme, radosti i nade“, rekao je nadbiskup Puljić.