Mons. Armando Matteo se osvrnuo na dosadašnje odluke o navodnim ukazanjima na temelju novih normi koje su stupile na snagu u svibnju 2024. Tajnik je zatim dao osvrt na relevantne etape glede stava Crkve o Međugorju. Podsjetio je kako 24. lipnja 1981. dvije djevojke – Ivanka Ivanković i Mirjana Dragičević su otišle na Podbrdo, te je Ivanka izjavila kako je ugledala Gospu. Istoga dana, u kasnijim satima, šestero djece na istom mjestu vidi lik Marije s djetetom u naručju: osim Ivanke i Mirjane, prisutni su Vicka Ivanković, Ivan Dragičević, Ivan Ivanković i Milka Pavlović. Drugi dan, 25. lipnja, ostalima se pridružuju Marija Pavlović i Jakov Čolo.

Nakon 43 godine, u svjetlu aktualnih normi, Papa je odobrio dokument „Kraljica Mira – Nota o duhovnom iskustvu vezanom za Međugorje“.

Kardinal Fernandez u svom se govoru prisjetio rada Komisije Ruini i apostolskih vizitatora mons. Hosera i Cavallija. Pozivajući se na Benedikta XVI., naglasio je razdvajanje nadnaravnosti nekog fenomena i njegovih plodova, navodeći kako je nadnaravnost vrlo teška za utvrditi. „Analizira se fenomen koji danas možemo utvrditi i analizirajući taj fenomen koji danas možemo utvrditi dolazi se do pastoralnog zaključka.”

Također je istaknuo pozitivne plodove i raširenost pobožnosti Kraljice mira diljem svijeta. Prisjećajući se vlastitih iskustava, spomenuo je kako je sam susreo tu pobožnost u raznim krajevima svijeta, a dok je bio župnik u Argentini predložio je vjernicima da postave slike Gospe – prva koju su mu vjernici predložili bila je ona Kraljice mira.

Dikasterij se u svome radu osvrnuo na poruke iz Međugorja. Većina poruka ima lijep sadržaj koji može potaknuti vjernike na obraćenje, rast u odnosu s Kristom te da grade mir u svijetu. Većina poruka daju poticaje iz Evanđelja i čine to jezikom koji je bliži i jednostavniji našim narodima, dodao je. Neke poruke mogu sadržavati neprecizne riječi s akademske perspektive, upozorio je. Poruke ne interpretiraju kao privatne objave, već kao poučne tekstove koji mogu poticati lijepo duhovno iskustvo. Također je potrebno gledati poruke u cjelovitom kontekstu. Spominjući teme poruka, istaknuo je poruku mira, poziv na obraćenje, molitvu, bratsku ljubav te poziv na osobno svjedočenje.

Ipak, postoje poruke koje treba pažljivo proučiti, poručio je prefekt. Dokument se osvrće na nekoliko poruka koje se mogu činiti „povezanima sa zbunjujućim ljudskim iskustvima” iako neke pogreške možda nisu „iz loše namjere, nego zbog subjektivnoga shvaćanja fenomena”, navodi se u tekstu.

Prefekt je ponovio važnost proučavanja poruka u cjelovitom kontekstu te osvrnuvši se na kritike o moralnom životu vidjelica, pozvao se na Dokument u kojem se tvrdi da „kada se prepozna djelovanje Duha za dobro Naroda Božjega ‘usred’ nekog duhovnog iskustva od svoga početka do danas, karizmatski darovi (gratiae gratis datae) – koji bi mogli biti povezani s tim iskustvom – da bi mogli djelovati ne zahtijevaju nužno moralnu savršenost uključenih osoba”.

Približavajući iskustvo Međugorja, Andrea Tornielli je istaknuo kako osobno sudjelujući na jednom hodočašću ga je dirnulo svjedočanstvo ljudi koji ni na koji način nisu bili uključeni u ukazanja ili poruke, a koji su, suočeni s okrutnostima rata na tim prostorima, bili sposobni oprostiti.

Na novinarsko pitanje o međugorskim tajnama i hoće li biti objavljene, prefekt Fernandez je poručio kako sve buduće poruke, kao i one neobjavljene, koje uključuju i spomenute tajne, moraju biti odobrene od apostolskog vizitatora za objavu. Upitan o komunikaciji s vidjelicama u svjetlu najnovije odluke o Međugorju, prefekt je kazao kako nisu osobno razgovarali s njima, no da su s njima kroz godine razgovarali članovi Komisije Ruini te da u Dikasteriju postoje brojna izvješća. Prefekt je kazao kako im je uputio privatno pismo.

Konferencija je zaključena molitvom Zdravo Marijo, moleći posebno za mir.

Vatikan i fenomen Međugorja

S obzirom na porast iskustava vezanih uz Međugorje, 1991. godine biskupi Biskupske konferencije Jugoslavije u tzv. „Zadarskoj izjavi” ustvrdili su da, na temelju do tada provedenih istraživanja, nije moguće potvrditi da se radilo o ukazanjima i nadnaravnim pojavama.

Radi rasvjetljavanja događaja u Međugorju, Benedikt XVI. je osnovao međunarodno istražno povjerenstvo pri tadašnjoj Kongregaciji za nauk vjere. Komisija, kojom je predsjedao kardinal Camillo Ruini, prikupila je i ispitala, na 17 sjednica, „sav materijal” o tom pitanju i predstavila „detaljno izvješće” Papi, s relativnim glasovanjem o „nadnaravnosti ili nenadnaravnosti” ukazanja. Naznačujući pritom najprikladnija „pastoralna rješenja”. Za donošenje zaključaka Komisija je pregledala svu dokumentaciju pohranjenu u Vatikanu, u župi Međugorje, ali i u arhivima tajnih službi bivše Jugoslavije. Komisija je saslušala navodne „vidioce” i svjedoke. Nadalje, u travnju 2012. izvršila je i inspekcijski nadzor u Međugorju. Taj rad se nastavio do 17. siječnja 2014. godine. Konačno izvješće predano je papi Franji.

Papa je 11. veljače 2017. poljskom nadbiskupu Henryku Hoseru odlučio povjeriti misiju „posebnog izaslanika Svete Stolice” da „stekne dublje znanje o pastoralnoj situaciji” u Međugorju i, „prije svega o potrebama vjernika koji onamo dolaze na hodočašće” da bi „predložio moguće pastoralne inicijative za budućnost”. Misija, dakle, „isključivo pastoralnog karaktera”.

Dana 31. svibnja 2018. papa Franjo je – ne ulazeći u konkretna pitanja vezana uz navodna ukazanja – imenovao nadbiskupa Hosera apostolskim vizitatorom s posebnom ulogom za župu Međugorje, na neodređeno vrijeme i ad nutum Sanctae Sedis.

12. svibnja 2019. mons. Hoser i tadašnji apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini nadbiskup Luigi Pezzuto, objavili su odluku pape Franje o dopuštenju hodočašća u Međugorje, koja od tada mogu službeno organizirati biskupije i župe i više se neće organizirati samo u „privatnom” obliku kako je do tog trenutka naznačila Kongregacija za nauk vjere.

Dana 27. studenoga 2021. Papa je imenovao nadbiskupa Alda Cavallija kao nasljednika nadbiskupa Hosera koji je preminuo 13. kolovoza, kao apostolskog vizitatora, ovisnog o Svetoj Stolici, zaduženog za pastoralnu skrb hodočasnika koji putuju na molitvu u Međugorje.