Katehezu je održao redovnik i svećenik Hrvatske karmelske provincije sv. oca Josipa te predavač na Sustavnom studiju duhovnosti u Zagrebu pri Sveučilištu Teresianum u Rimu dr. sc. Stipe Tomić. O. Tomić prije mise s klanjateljima je predmolio Križni put te propovijedao na misnom slavlju koje je predvodio umirovljeni varaždinski biskup Josip Mrzljak. Koncelebrirali su vlč. Franjo Biškup, duhovnik klanjatelja TEK-a, vlč. Mirko Horvatić, kanonik Stolnog kaptola, vlč. Josip Hadrović, vlč. Leonardo Šardi i vlč. Mišel Kovačević.

U homiliji je o. Stipe Tomić potaknuo vjernike na ispit savjesti polazeći od evanđeoskih riječi da „nijedan prorok nije bez časti doli u svom zavičaju“. Primijetio je da se vjernici često zgražaju nad Isusovim suvremenicima koji ga nisu prepoznali, no upozorio je da se ista stvar može događati i danas.

Istaknuo je da vjernici ne bi smjeli olako osuđivati taj naraštaj. „Prije nego što osudimo Isusov naraštaj, trebamo istini pogledati u oči i reći da smo mi naraštaj gori od tog Isusovog naraštaja“, naglasio je o. Tomić, dodavši da i danas među ljudima postoje „proroci“, osobe koje svojim životom potiču druge na dobro.

„U našem gradu, u našim obiteljima i rodbini žive ljudi koji se trude živjeti sveto i poticati nas na dobro. Nekad su to roditelji, nekad braća i sestre, nekad djeca ili prijatelji. Kako mi gledamo na njih? Nismo li mi prvi koji ćemo im tražiti, kako se kaže, ‘dlaku u jajetu’?“, upitao je vjernike, upozorivši da je često riječ o vlastitoj lijenosti i duhovnoj učmalosti koja čovjeku ne dopušta prihvatiti poticaj na promjenu.

Govoreći o duhovnim zaprekama, istaknuo je da čovjekova ogorčenost i mrzovoljnost zatvaraju srce za dobro koje dolazi od drugih. „Naša komocija i nesposobnost da se suočimo sa sobom ne dopušta nam da čujemo dobre poticaje i da vidimo dobro u ljudima oko nas“, rekao je, pozvavši vjernike da se zapitaju tko je „Božji čovjek“ u njihovoj blizini kojega možda odbacuju.

U katehezi nakon mise o. Stipe Tomić govorio je o otajstvu utjelovljenja ususret svetkovini Blagovijesti, povezujući ga s euharistijskom pobožnošću i životom vjernika. „Na Blagovijest se dogodilo nešto presudno; anđeo je navijestio, Marija je rekla ‘da’, ali to je trenutak kada počinje spasenje jer se Isus stvarno utjelovljuje pod srcem jedne žene i počinje njegov zemaljski hod, put koji vodi prema Kalvariji i uskrsnuću“, rekao je o. Tomić.

Tumačeći evanđeoske riječi „Riječ tijelom postade“, istaknuo je da grčki izraz doslovno znači „meso“, čime se želi naglasiti potpuna ljudska krhkost koju je Krist uzeo na sebe. „Sin Božji nije uzeo neku apstraktnu ljudskost, nego našu krhkost, našu prolaznost, našu smrtnost. Ušao je u našu stvarnost, u svijet podložan grijehu i raspadanju i upravo tu započinje novo stvaranje“, rekao je.

Govoreći o euharistiji, o. Tomić ju je nazvao trajnim ostvarenjem utjelovljenja. „Ako je utjelovljenje početak Božjeg silaska u ljudsku povijest, euharistija je njegovo trajno ostvarenje. To nije simbol, nego stvarna prisutnost. Tijelo koje je Riječ uzela postaje na oltaru naša hrana“, rekao je, dodavši kako euharistija ne služi samo osobnoj utjesi.

Pojasnio je kako primati Krista u pričesti znači postajati poput njega. „Ako blagujemo Krista koji je kruh koji se lomi za svijet i mi smo pozvani biti kruh koji se lomi za druge“, naglasio je.

Posebno se obratio klanjateljima Trajnog euharistijskog klanjanja, tumačeći smisao adoracije. „Adoracija nije duhovni performans ni mnoštvo riječi. To je susret u tišini. Biti u prisutnosti Boga. Ne samo da ja govorim njemu, nego da on progovori meni, a Božji govor često je tišina“, rekao je.

U drugom dijelu kateheze o. Stipe Tomić dotaknuo se teme umjetne inteligencije u kontekstu duhovnog razlučivanja, upozorivši da tehnološki razvoj može biti koristan, ali i nositi određene opasnosti ako se prema njemu ne pristupa kritički i odgovorno.

Istaknuo je da je čovjek jedinstven po razumu i duhovnoj duši stvorenoj na sliku Božju. „Razum nije samo viša razina inteligencije, nego dar Duha Svetog, znak da je čovjek pozvan na odnos s Bogom i na vječni život“, rekao je, naglašavajući kako umjetna inteligencija može biti funkcionalno moćna, ali nije osobna ni duhovna.

„Umjetnu inteligenciju mogli bismo nazvati svojevrsnim ‘digitalnim utjelovljenjem’ naše stvorene inteligencije. U prikupljanju i analizi podataka ona je često funkcionalnija od čovjeka, ali je ipak samo alat“, pojasnio je.

„Nisam protiv umjetne inteligencije, ali moramo gledati plodove. Ako nas tehnologija udaljava od ljudi i od Boga, onda moramo biti oprezni. Zato je važno čuvati osobito djecu i mlade te učiti razlučivati kako i koliko koristiti takve alate“, poručio je o. Tomić.

Nakon završne molitve i blagoslova s relikvijom Isusova križa klanjatelji TEK-a imali su prilike i za pojedinačni blagoslov i štovanje relikvije koju je o. Tomić donio iz karmelićanskog samostana iz Graza, izvijestio je Ured za pastoral u medijima Varaždinske biskupije.