Biskup Mrzljak je na početku emisije ispričao da ni dan danas ne zna za sudbinu svoga oca, koji je nestao u travnju 1945. godine nakon što je uhićen u Vukovaru.

„Postoje stotine takvih slučajeva u Vukovaru, ti ljudi su nestali. Upoznao sam puno takvih ljudi iz moje generacije. Nemamo križeva na njihovim grobovima, pa radimo komemoraciju 12. travnja. To je jedna mora koja čovjeka prati cijeli život. Jako dobro razumijem iz Domovinskog rata majke koje traže svoje. Mi nikada nismo imali onaj trenutak – on je umro. Pojavljivale su se priče, možda se vrati, ovo ono. S tim teretom je trebalo živjeti, poglavito za vrijeme komunističkog terora, kada se to nije smjelo spominjati, a kamoli istraživati”.

Govoreći o bleiburškoj komemoraciji biskup Mrzljak se pitao gdje je hrvatska diplomacija. „Ipak je nešto trebalo učiniti i dakako svi zajedno reći ono što smo sada čuli da ne treba nikakvih znakova, nekakvih provokacija. Mi to uvijek tražimo i želimo da austrijska i hrvatska policija jednostavno zabrane provokatore. Mi želimo baš misu, mi se želimo tamo moliti i ja koliko sam vidio kad sam imao misu zaista je to bila jedna velika, lijepa pobožnost“.

U vezi s činjenicom da je hrvatskim biskupima uskraćena mogućnost da ove godine vode misu na Lojbaškom polju biskup Mrzljak je rekao: „Malo je čudno da su napravili zabranu, ali svaki biskup ima pravo na svojem teritoriju znati tko ima misu. Na temelju kanonskog prava svaki biskup ima pravo na svojem teritoriju znati tko dolazi tko ima misu. Svaki biskup mora tražiti od dijecezanskog biskupa dopuštenje da slavi misu na teritoriju njegove biskupije“, pojasnio je.

Biskup Mrzljak rekao je da je uz antifašizam potreban i antikomunizam. „Ne kažem da treba izjednačavati, ali treba zločine kazniti, mrtve pokopati“, rekao je.