Večernja u dubrovačkoj katedrali: Branitelj u svijetu, ali i u svijetu u nama

U evanđeoskom ulomku (Iv 16, 5-11) Isus govori kako on treba otići da bi došao Branitelj, koji će stajati uz učenike i braniti ih. Taj odlazak nije uzašašće nego ono što je uzašašću prethodilo, Isusova muka, smrt i potvrda njegovog djela u uskrsnuću, a onda i uzašašću koje uskoro slavimo, objasnio je biskup.

Branitelj, koji će biti uz učenike, kada dođe treba svjedočiti upravo o potvrdi onoga što je Isus činio, njegovog djelâ. Isus u evanđeoskom ulomku tumači Branitelja i njegovo poslanje.

Branitelj

O tome tko je Branitelj biskup je kazao: Izraz Branitelj je prijevod grčke riječi paraklit, a ta riječi opisuje onoga tko stoji uz optuženoga. Često se znalo dogoditi da optuženi ne bi imao dovoljno dokaza da bi dokazao svoju nevinost ili bi njegovo djelo bilo takvo da bi imalo druga tumačenja, onda bi branitelj bio onaj koji ima autoritet, kojeg su svi cijenili i koji bi time što je stao uz optuženika davao vjerodostojnost. U ovom ulomku Branitelj predstavlja čak i više od toga, on ovdje nije samo onaj koji stoji uz optuženoga, u konkretnom slučaju Isusa, nego je on onaj koji pred Božjim sudom, stojeći uz svog branjenika, onoga koga brani, postao i tužitelj onoga tko je osudio Isusa. On optužuje svijet koji je kriv za Isusovu osudu. Kaže Isus: Pokazat će svijetu što je grijeh, što li pravednost, a što osuda.

Svijet

Protumačio je također što se podrazumijeva pod svijetom. „To nije osoba niti skupina osoba. Svijet je nešto što postoji u svakoj osobi. To je ono što nas odvodi prema egoizmu, prema onom što godi nama, što nas odvraća od onog poslanja koje Bog ima s nama. To je sklonost prema zlu, to je ono što je, kad je prvi čovjek u pitanju, u njemu prevagnulo da ne posluša Boga i njegovu ponudu nego posluša glas napasnika i njegovu ponudu i pomisli da mu Bog ne želi dobro, da Bogu nije stalo do njega, da Bog ne želi da on bude samostalan“.

Grijeh

Nadalje je dubrovački biskup kazao kako Branitelj, Duh Sveti, kojeg Isus daje, optužujući taj svijet također „pokazuje svijetu što je grijeh“. Što je grijeh koji je svijet učinio Isusu?, zapitao se biskup te istaknuo kako je grijeh koji je svijet učinio prema Isusu dvostruk: što mu nije vjerovao i što je Isusa optužio za grijeh.

Govoreći o prvom grijehu prema Isusu, o tome da je grijeh svijeta u tome što nije vjerovao Isusu, biskup je naveo riječi iz prologa Ivanovog evanđelja: K svojima dođe, a njegovi ga ne primiše. Drugi teški grijeh koji je svijet Isusovog vremena, ali i svijet mnogih drugih situacija, napravio jest to da je Isus optužen na grijeh, nastavio je biskup. „Rekli su da huli jer se Bogom pravi. To dobro koje Isus činio pripisati grijehu, zlu, Zlome, to je grijeh protiv Duha Svetoga“, ustvrdio je.

Pravednost

Osim što će Branitelj optužiti svijet i pokazati što je grijeh, a ja mislim da on i u nama može također otkriti što je s naše strane u odnosu na Isusa grijeh, Branitelj će optužiti svijet i pokazati svijetu što je pravednost, nastavio je biskup tumačiti. Pravednost je, kaže Isus, to što on odlazi Ocu. U čemu je ta pravednost? U tom što Isus, nakon što je ljudskim očima gledano poražen, nije ostao u grobu. Uskrsnuće Isusa, prazan grob, potvrđuje sve što je Isus govorio i činio. Ono je dokaz za njegovo bogosinovstvo. U njemu Otac opravdava i potvrđuje sve što je Isus govorio i činio i potvrđuje poslanje koje je Isus izvršio.

Kad je riječ o pravednosti, možda bi se moglo štošta reći možda i u ozračju ovih događaja koja komemoriramo, a kojim se Crkvi pokušava nametnuti logika ljudske pravednosti. Na križu je Bog pokazao drukčiju pravednost. To nije pravednost kazne, nije pravednost osude, to je pravednost oprosta, pravednost milosrđa. Milosrđe, koje je Bog pokazao u Isusovu križu, je njegova pravednost.

Osuda

Branitelj će optužujući svijet pokazati svijetu i što je to osuda, rekao je biskup te nastavio objašnjavati taj dio. Knez ovoga svijeta, a to je i ono u nama što je negativno, vjerovao je da je osudio Isusa. A umjesto toga dogodit će se s Isusovom osudom i njezinim izvršenjem da će sam taj knez svijet biti osuđen. „Umirući na križu Isus je bio uzdignut kao pobjednik nad knezom ovoga svijeta. Zašto? Zato što je porazio njegovu logiku. Ta logika je nudila spasenje uzdizanjem čovjeka. Kaže napasnik na početku knjige Postanka prvom čovjek da Bog zna da ako oni uzmu sa stabla i počnu raspoznavati dobro i zlo, postat će kao bogovi. Biti kao bogovi, uzdić se. A spasenje koje nam Bog po Isusu Kristu i njegovom križu nudi je obrnuto. Ne uzdizanje nego poniženje. On je lišio samoga sebe svog božanstva da bi bio nama ljudima u svemu sličan osim u grijehu. On se svukao svog božanstva da bi nas mogao svojim poniženjem uzdići“.

Branitelj će, osuđujući ne ljude nego kneza svijeta, pokazati pravo značenje Isusove smrti pokazujući da je Isusov poraz bio zapravo pobjeda i da je prividna pobjeda kneza ovoga svijeta bila zapravo njegov konačni poraz, njegova osuda.

Isusova smrt, što dosta lijepo pokazuje Mel Gibson u svom filmu, je bila zapravo za đavla Pirova pobjeda. Mislio je da je pobijedio a zapravo je to onaj trenutak kad mu je glava potpuno satrvena i nema još puno vremena.

Svijet u nama

Biskup je potom pozvao vjernike na molitvu krunice kako bi se pripremili za Braniteljev dolazak, kako bi on i kroz molitvu stao uz njih i bio s njima, a po njima i sa svima kojima ih Bog šalje uvijek ponovno pokazujući svijetu u njima što je grijeh, što je pravednost, što osuda. „Kako bi taj svijet u nama znao da je grijeh u tome da se Isusu ne vjeruje, da se nema povjerenja u njega, kako bi taj svijet u nama prepoznao Isusa koji je s Ocem i koji nama također omogućuje da možemo biti s Ocem te kako bi u nama, ne u drugima, taj knez svijeta bio osuđen“.

U molitvena nakane posebno su bili uključeni oni koji u raznim dijelovima svijeta još uvijek vode veliku borbu s pandemijom Covid-19.

Uz molitvu žalosnih otajstava krunice izmoljene su i druge molitve: Molitva za sinodu Dubrovačke biskupije, Molitva Gospi od Porata i Molitva sv. Antunu.

Nekoliko vjernika je fizički sudjelovalo na večernjoj molitvi u katedrali a ostali su pratili putem online prijenosa.

Prva Večernja svetkovine Uzašašća s euharistijskim klanjanjem u katedrali Gospe Velike molit će se u srijedu, 20. svibnja u 20 sati i u izravnom online prijenosu. Na samu svetkovinu Uzašašća Gospodnjeg u četvrtak, 21. svibnja misu u 18 sati u katedrali Gospe Velike u Dubrovniku predvodit će biskup Uzinić. Ovo misno slavlje bit će u izravnom online prijenosu umjesto večernje molitve u 20 sati.