Bilo je to prvo u nizu planiranih predavanja za akademsku godinu 2023./2024. usmjerenih na intenzivniju suradnju Sveučilišta s veleposlanstvima te upoznavanja sveučilišne zajednice sa zemljama, kulturom, visokoobrazovnim ustanovama te aktualnim temama s kojima se pojedine države susreću. U pratnji Veleposlanika Sveučilište je posjetio i koordinator Finske ambasade Samuli Graves, a program je moderirala voditeljica Ureda za odnose s javnošću Hrvatskog katoličkog sveučilišta dr. sc. Suzana Obrovac Lipar.

U ime rektora prof. dr. sc. Željka Tanjića pozdrav je uputio prorektor za znanost prof. dr. sc. Roberto Antolović. Istaknuo je da se od Finske kao države može naučiti mnogo – osim što slovi kao jedna od najsretnijih zemalja svijeta prema Izvješću o sreći u svijetu koje objavljuju Ujedinjeni narodi, poznata je i po svojem obrazovanju, gdje iz godine u godinu ima izvrsne rezultate i svrstana je u krug zemalja iz cijeloga svijeta i Europe koje imaju najbolje obrazovanje. „Osim po vrhunskim rezultatima u obrazovanju, Finska je poznata i po mirovnim posredovanju i mirovnim pregovorima, a sama ta tema danas je iznimno aktualna, o čemu je govorio i papa Franjo“, istaknuo je prorektor Antolović.

Veleposlanik Kankaanpää predstavio je Finsku kao pretežno luteransku zemlju s katoličkim počecima sredinom 12. stoljeća koji se vežu uz dolazak sv. Henrika na područje tadašnje Finske, ali i kao zemlju koja se oduvijek osjećala kao da pripada Zapadu. Kazao je da, iako je Finska s Katoličkom Crkvom povezana više od 900 godina, odnosi na državnoj razini su značajno kraći. Više od 70 % finske populacije je luteransko, a kršćanska zajednica broji oko 25 tisuća vjernika uz 30 svećenika. No, unatoč tome, napori Svete Stolice u izgradnji svjetskog mira, pogotovo u ekumenskom radu pape Franje, nešto su iza čega Finska uvijek može stati te isto u potpunosti podržava, poručio je.

„Papa Franjo je poznat po svojoj podršci siromašnima, radu na osvješćivanju o klimatskim promjenama i zaštiti biološke raznolikosti. Osim toga, aktivno gradi mostove među ljudima različitih vjera. Veliku pozornost posvećuje ekumenskom radu, a posebno međuvjerskom dijalogu koji vodi s muslimanskim svijetom. Vi dobro znate kako vjerske razlike mogu biti izvor sukoba. Što je još opasnije, religije se koriste kao izgovor za političko motiviranje napetosti i mržnje. Baš zato vrlo toplo pozdravljam naglasak pape Franje na ekumenizmu i međuvjerskom dijalogu.

Pomaže mi i kada kao veleposlanik susrećem predstavnike vjerskih zajednica ili župa i pitam kako se na njihovom području vidi ekumenizam i međuvjerski dijalog. Uvijek, uvijek, odgovor je da su odnosi dobri. Vjerujem da je tako i među običnim ljudima i među svećenicima. Oni ne traže sukobe, samo žele živjeti svoj život u miru. Ali moramo biti svjesni rizika jer vanjski izvori pokušavaju podići napetosti i mržnju temeljene na vjeri, također putem medija, a posebno putem društvenih mreža.

Mirovno posredovanje može se provoditi na mnogo načina. Sveta Stolica se tradicionalno zalagala za mir i ima izvanredne rezultate u mirovnom posredovanju: između Čilea i Argentine 1979., između SAD-a i Kube 2014. i u Mozambiku 1992. Inače je izgradnja mira dugotrajan i skup proces, koji može trajati nekoliko mjeseci ili čak godina te košta ogromne svote novca, ali to nije puno u usporedbi s troškovima vođenja rata. Tako mogu djelovati samo veliki, državni akteri“, zaključio je veleposlanik Kankaanpää.