Velika devetnica i blagdan Glavosjeka sv. Ivana Krstitelja u Medviđi u znaku bl. Alojzija Stepinca
FOTO: Ines Grbić // Velika devetnica i blagdan Glavosjeka sv. Ivana Krstitelja u Medviđi
Medviđa (IKA)
U župi Prikazanja BDM u Medviđi, gdje puk stoljećima osobito časti sv. Ivana Krstitelja, ove godine prvi put održava se velika devetnica ususret proslavi blagdana Glavosjeka sv. Ivana Krstitelja. Tijekom devetnice, proteklih osam nedjelja župnik Medviđe don Krešo Ćirak služio je misna slavlja u crkvi Sv. Ivana Krstitelja iz 13./14. st. koja se nalazi na groblju u Medviđi. To je bila nekadašnja medviđarska župna crkva, sada je zaštićeni spomenik kulture RH.
Prve nedjelje Velike devetnice uz blagdan Rođenja sv. Ivana Krstitelja, puk je u svečanoj procesiji prenio kip sv. Ivana Krstitelja iz župne crkve Prikazanja BDM gdje se inače nalazi u crkvu Sv. Ivana Krstitelja. Usičenje svetog Ivana, kako Medviđari nazivaju blagdan Glavosjeka, tradicionalno svake godine okupi tisuće Medviđara koji žive diljem domovine i inozemstva. Tako će biti i ovoga 29. kolovoza. Osobitost ovogodišnjega blagdana je gostovanje mons. dr. Jurja Batelje, postulatora Stepinčeve kauze, koji će nakon misnog slavlja koje će predvoditi umirovljeni šibenski biskup Ante Ivas, u Medviđi puku predstaviti oporuku bl. Alojzija Stepinca i podijeliti stotine primjeraka knjižice s tumačenjem sadržaja Stepinčeve oporuke koju je priredio mons. Batelja.
Naime, mons. Batelja poštuje trud koji don Krešo Ćirak, župnik Medviđe i Obrovca, čini u tim zajednicama u promicanju Stepinčeva duha te vjernike želi darovati primjercima Stepinčeve oporuke upravo na blagdan sv. Ivana, velikog mučenika za Istinu, koji okuplja brojne vjernike ratom pogođenoga medviđarskog i obrovačkog kraja u benkovačkom zaleđu. Poticaj za gostovanje mons. Batelje bilo je i netom održano srpanjsko hodočašće vjernika iz Obrovca, Medviđe i drugih župa Novigradskoga dekanata u Rim, s osobitom nakanom da hodočasnici vide u izvornom obliku tekst Oporuke bl. Alojzija Stepinca koja se čuva u Papinskom hrvatskom zavodu sv. Jeronima u Rimu. Na tom je hodočašću Oporuku u njenom materijalnom originalu hodočasnicima u Rimu predstavio tadašnji rektor Zavoda sv. Jeronima mons. Bože Radoš, novoimenovani varaždinski biskup.
U rimskoj crkvi Sv. Jeronima hodočasnici su slavili večernju misu, a susretljivošću tadašnjeg rektora Zavoda mons. Radoša, razgledali su Oporuku bl. Stepinca što je osobita milost i rijetka prilika koju ne dožive mnogi. „Neopisiv je doživljaj i Božja milost vlastitim očima vidjeti tu Oporuku koju su ruke svetoga čovjeka i mučenika Alojzija pisale, dodirivale, želeći odaslati i svoju zaključnu pastirsku poruku vjernom puku. Riječi Stepinčeve oporuke ‘U nju (Svetu Bogorodicu) su stavljali svoje nade u svim teškim časovima osobnog i narodnog života. Nastavite tradiciju svojih otaca’… i danas su zdravi i potreban putokaz našem narodu“, rekao je župnik Ćirak, istaknuvši još i oporučne Stepinčeve misli: „Svaki pokušaj izgraditi kulturu, civilizaciju, sreću jednog naroda bez Boga, znači zapečatiti njegovu vremenitu i vječnu propast. Zato, dragi moji dijecezani, ono što je sveti Pavao doviknuo Filipljanima, to i ja dovikujem vama na rastanku: ‘Stojte čvrsto u Gospodinu!’ (Fil 4, 1). Samo u Bogu je vaša sreća, vremenita i vječna. Izvan Boga ne ostaje ništa nego propast“.
Oporuka bl. Alojzija bila je nadahnuće i sadržaj razmatranja i tijekom Velike devetnice ususret blagdanu sv. Josipa koji je naslovnik susjedne medviđarske župe Obrovac, kada se na tjednim obiteljskim susretima molitve krunice sv. Josipu u Velikoj devetnici čitala blaženikova oporuka. Hodočašće u Rim ujedno je bilo i završni znak te Velike devetnice svetom Josipu moljenoj u Obrovcu. Ujedno je hodočašće održano u spomen na 40. obljetnicu Branimirove godine, 1140. obljetnicu pisma pape Ivana VIII. knezu Branimiru i 540. obljetnice od kada je papa Siksto V. uveo da se blagdan sv. Josipa u cijeloj Crkvi slavi 19. ožujka.
Župnik Ćirak bl. Alojzija Stepinca sa župljanima razmatra kao sv. Josipa 21. stoljeća, koji svojim zagovorom čini da Crkva ostane vjerna roditeljskoj skrbi za svoj narod, a vjernike potiče na zauzetije poslanje po uzoru na sv. Josipa.
Bl. Alojzije bio je osobiti štovatelj sv. Josipa. Dok je bio u sužanjstvu napisao je knjigu propovijedi po Litanijama sv. Josipa. Njegovim nastojanjem Sveta Stolica je 20. studenoga 1939. g. odobrila da se blagdan sv. Josipa slavi kao zapovjedani blagdan u svim biskupijama tadašnje Kraljevine Jugoslavije“, rekao je don Krešo.
Stoga je župnik Ćirak bio i inicijator postavljanja kipa bl. Alojzija Stepinca u središtu Obrovca, koji je 19. ožujka 2017. g. blagoslovio zadarski nadbiskup Želimir Puljić.
Kao mučenik za vjeru i narod, bl. Alojzije Stepinac ima osobito mjesto u ljudima mučeničkog mjesta Medviđe koje je u svojoj povijesti doživjelo više teških stradavanja i progona. Na sam blagdan Glavosjeka sv. Ivana Turci su bili pobili mnogo Medviđara. Stradali su i u II. svjetskom ratu, posljednje i u srbijanskoj agresiji na Hrvatsku. U medviđarskom zaseoku Erstići četnici su 9. veljače 1993. g. ubili desetero hrvatskih civila, od kojih je najmlađa žrtva imala 18, a najstarija 88 godina. Četnici su to učinili u odmazdi za oslobodilačku akciju HV-a Maslenica. Spomenik u čast žrtvama u Domovinskom ratu nalazi se pokraj medviđarske župne crkve Prikazanja BDM.
U Velikoj devetnici ususret Usičenju Sv. Ivana Medviđari su razmatrali značaj mučeništva koje je podnio i sv. Ivan Krstitelj, što su dodatno produbili i tijekom rimskog hodočašća kada su pohodili katakombe sv. Kalista. „Svako čisto srce posebnom milošću ispunja grobnica mučenika koji su Krista posvjedočili i davanjem vlastitog života. Kada smo slavili misu u kripti pape sv. Kaja, podrijetlom iz Dalmacije, sjetili smo se riječi iz duhovne oporuke bl. Stepinca: ‘Ostanite po svaku cijenu, pa ako treba i uz cijenu života, vjerni Crkvi Kristovoj, koja ima na čelu Petra, Papu za poglavara’“, rekao je don Krešo, istaknuvši da je, imajući pred očima likove svetih Petra, Pavla i drugih prvaka i mučenika svetosti, čovjek današnjice pozvan zapitati se: „U čemu je moja svetost? Što sam ja spreman učiniti za Krista? Jesam li u ovom turbulentnom vremenu tolikih zavodničkih i bezbožnih ponuda prepoznatljiv kao Kristov hodočasnik?“
„Carstvo nekad moćnih Rimljana nestalo je i zbog ulaganja u puno materijalnoga, prolaznoga a beživotnoga, što je bilo posljedica i ljudske bahatosti, samodopadnosti, oholosti i života mimo Boga. No, u Rimu su i sveti tragovi Kristovih apostolskih prvaka i temelji Crkve.
Trpljenje, poniznost, nenadimanje, ljubav i bogoljublje istinski su putovi prema vječnosti, što su nepotkupljivom vjernošću Bogu hrabro posvjedočili i sv. Ivan Krstitelj i bl. Alojzije“, istaknuo je don Krešo.
Podsjetio je kako su župljani u rimskoj bazilici Sv. Petra zahvalili za brojne milosti i na grobu sv. Ivana Pavla II., sveca naših dana i prijatelja naše domovine.
„Moleći na grobu sv. Petra Ispovijest vjere Hrvata katolika, doživjeli smo i mi naš sadašnji naraštaj kao jednu od kapi koja je istkala 14.-stoljetni slap pokrštenja Hrvata i vjernosti sv. Petru. Mislili smo na riječi apostola koji su govorili Kristu: ‘Gospodine, lijepo nam je ovdje biti’.
U pamet nam trajno dolaze riječi Stepinčeve oporuke: ‘Vi znadete da su naši očevi i djedovi prolili kroz stoljeća potoke i rijeke krvi da sačuvaju blago svete vjere katoličke i da ostanu vjerni Crkvi Kristovoj. Vi ne biste bili dostojni imena svojih otaca, kada bi se dali otrgnuti od stijene na kojoj je Krist sagradio Crkvu. Vjernost, dakle, do groba Crkvi Katoličkoj!’ Ostanimo u duhu trajno u blizini svetačkog primjera Stepinca koji je položio život za Boga, vjeran Isusu Kristu do kraja“, potaknuo je don Krešo Ćirak, poručivši da je hrabri hrvatski čovjek u napadanoj Bukovici gdje se nalazi Medviđa, tijekom povijesti potvrđen kao dobar i vjeran pastir koji je spreman dati život za Kristove vrijednosti i uzvišene ideale, podnoseći trpljenje i žrtvu za dobro cijelog naroda.