Biskup ih je sve pozdravio na početku istaknuvši kako „na svetkovinu Velike Gospe promatramo Mariju u proslavi njezina uskrslog Sina, pobjednika nad smrću. Susrećemo se s Marijom da bismo bili osnaženi njezinim zagovorom i podarili joj ono što smo joj donijeli u svojim odanim srcima, povjerili joj svu težinu života.“ Biskup je podsjetio kako je to snažan duhovni korak te je zahvalio hodočasnicima što su unatoč velikoj vrućini došli u Jasenovac. Pozvao ih je da joj na početku mise upute zajedničke poklike riječima njezine rođakinje Elizabete: „Blažena ti što povjerova“.

U homiliji biskup je kazao vjernicima da ih je na hodočašće pokrenuo Bog te im je zahvalio što su poslušali njegov glas u srcu te su se na taj način pridružili snažnoj duhovnoj povijesti koja odavna traje u Jasenovcu te su postali jedno s onima koji su se diljem domovine uputili u brojna marijanska svetišta. Istaknuo je da su se time zapravo uključili u onu povijest koju je Bog pokrenuo i u suradništvu s Marijom ostvario pobjedu nad zlom i smrću po žrtvi Sina njezina na križu. Biskup je podsjetio kako postoji jedna ljudska povijest borbe između zla i dobra, u koju smo svakodnevno upleteni, s poražavajućim ishodom gdje se ona pretvara u borbu među ljudima jednih protiv drugih, čije očitovanje tragično odčitavamo na ratnim stradanjima nedužnih ljudi, napose u Ukrajini i Bliskom istoku. Ta borba prepoznatljiva je i u našim obiteljima i u našem društvu, na političkoj, gospodarskoj i drugim razinama života. Kolikogod čeznemo za pobjedom nad zlom i smrću, osjećamo kako svojim vlastitim snagama nismo u stanju to postići. Prvo čitanje iz Knjige otkrivenja sv. Ivana apostola uvjerava nas da je Bog u Isusu Kristu, Sinu Marijinu smislio svoj plan borbe između dobra i zla, te je Marijnom suradnjom u njegovoj žrtvi na križu svojom ljubavlju jačom od zla i smrti postao pobjednik. U to uvjerava sv. Pavao Korinćane u drugom čitanju. To je konačni ishod Božje povijesti, bitke sa Zlim i zlom koji je zametnuo u Isusu Kristu, a Marija velikim povjerenjem sudjelovala u tom Božjem događaju. Pitanje je, jesmo li se mi ukopali u naše povijesti zla i nemoći i tu grcamo ili smo se uključili u povijest Božju s nama ljudima, onu koju je ostvario u Isusu Kristu, kazao je biskup.

Pozvani smo svaki dan otkazati našim sitnim, besmislenim bitkama, zloćama koje vodimo jedni protiv drugih. Treba imati dovoljno mudrosti i pameti pa svakoga dana reći da ne želim prihvatiti nijedan izazov zla, niti surađivati sa zlom i zlim ljudima. Želim boriti se protiv zla na taj način da budem što dublje ukorijenjen u Isusa Krista. Mi smo krštenjem već u njemu, ali ako ne surađujemo s njegovom pobjedničkom snagom kojom je ušao u naše živote, onda nema puno značenja što smo kršteni, jer ne živimo krsno milosno stanje koje nam pomaže da svaki dan ostvarujemo dostojanstvo čovjeka oslobođena Zloga i njegovih igara u koje nas želi uplesti. Postoji bolji svijet. Marija je u taj svijet ušla. Marija je početak boljega svijeta, kako je naziva crkveni natpis na Trškom vrhu, upravo po tom što je bila sva Isusova, što je njemu služila i što je konačno ušla u njegovu uskrsnu proslavu. Drugi vatikanski sabor u konstituciji Lumen gentium snažno poučava da je ona slika Crkve, onoga što se na njoj treba ostvariti: „Isusova Majka, kao što je tijelom i dušom već proslavljena na nebu, slika i početak Crkve kakva ima biti u budućnosti, tako i na ovoj zemlji, dok ne dođe dan Gospodnji (usp. 2 Petr 3,10), svijetli putujućem Božjem narodu kao znak pouzdane nade i utjehe.“ (LG 68). Kad gledamo Mariju proslavljenu na nebu, prepoznajemo sebe kakvi trebamo biti i kakvi ćemo biti ako smo se povjerili poput nje od početka do kraja njezinu sinu Isusu Kristu, protumačio je biskup.

Donesimo danas na ovom hodočašću odluku da nećemo ulaziti u one igre zla koje nam se svaki dan nude preko određenih medija, iz one politike gdje ljudi jedni drugima prilaze zlonamjerno. Idemo svaki dan svjesno reći Bogu: „Ne, ja nisam stvoren zato da po meni bude više zla u svijetu, nego ti si me pozvao u postojanje da po meni ostvariš veličanstvena svoja djela. U tu Božju povijest pobjede nad zlom želim se uključivati svaki dan pa na kraju biti ono što je postala Marija jer je bila uključena u Božju povijest“, potaknuo je mons. Škvorčević.

Budući da je Gospodin naš Isus osnovao Crkvu kao zajednicu vjere, nade i ljubavi u kojoj je on prisutan svojom pobjedničkom snagom, promatrajmo i čitajmo svaki dan s tog polazišta tko smo mi, nastavio je biskup. Svaki dan pogledajmo Mariju i u njoj prepoznajmo kako je Bog za mene pripremio ono što je ona već postigla. Molimo Mariju da nam pomogne da budemo što čvršći vjernici u zajedništvu Isusove Crkve, jer ona je Isusovo, a ne ljudsko djelo. I onoliko koliko smo uključeni u njezino zajedništvo, toliko smo zapravo Isusovi, pa se ispitajmo danas koliko volimo Crkvu kao njegovo djelo. Ako svaki dan vjernički nastupamo, po nama će se u Hrvatskoj očitovati bolji, Božji svijet, za koji se zauzima Marija. „Marijo, Isusova majko, Gospo naša Jasenovačka, povjeravamo ti sve svoje nemoći, tuge i žalosti da ih ti svojom majčinskom ljubavlju preneseš sinu svome Isusu Kristu, pa da zajedno s tobom, Marijo, svi zajedno kao članovi Crkve budemo Isusovi pobjednici“, zaključio je homiliju biskup Škvorčević.

Nakon popričesne molitve krenula je ulicama Jasenovca zavjetna procesija s likom Jasenovačke Gospe, koju su pratili vjernici u narodnim nošnjama i vatrogasci uz marijanske pjesme. Po povratku Gospina lika u crkvu, procesija je zaključena Činom predanja hodočasnika Blaženoj Djevici Mariji, koje je predvodio biskup Škvorčević.